Cijena zlata danas je po prvi put u povijesti premašila razinu od 4.000 američkih dolara po unci, što analitičari diljem svijeta ocjenjuju kao jasan signal rastuće geopolitičke napetosti i sve dublje zabrinutosti investitora za stabilnost svjetskog financijskog sustava. Riječ je o rekordnoj razini koja je probijena na azijskim burzama, nakon niza novih eskalacija na Bliskom istoku i pojačanih kupnji zlata od strane središnjih banaka.
Cijena žutog plemenitog metala od početka godine porasla je za 52%, što je ulagačima u zlatne poluge i zlatnike donijelo pozamašnu zaradu.
Povijesni rekord i jasna poruka tržišta
Prema analizi Centra Zlata, rast cijene plemenitih metala posljednjih tjedana rezultat je kombinacije tri faktora: slabljenja američkog dolara, smanjenja kamatnih stopa u SAD-u i rastuće potražnje za sigurnim utočištem u uvjetima globalnih političkih i ekonomskih tenzija.
“Ovo nije običan rast cijene, ovo je svojevrsno upozorenje tržišta. Kad zlato raste ovoliko, to znači da povjerenje u monetarni sustav i globalnu stabilnost naglo pada. Investitori bježe u ono što ne propada, a to je zlato”, ističe Saša Ivanović, direktor Centra Zlata.
Brzinu novog rasta potvrđuje činjenica da je prethodna psihološka granica, ona od 3000 dolara po unci, probijena prije samo sedam mjeseci. Naglost porasta cijene zlata stoga ukazuje na duboke nestabilnosti na tržištu i veliki pad povjerenja investitora u američki dolar.
Središnje banke i investitori okreću se fizičkom zlatu
Prema podacima Svjetskog vijeća za zlato (WGC), središnje banke u prvoj polovici godine nastavile su rekordne kupnje, pri čemu se posebno ističu zemlje izvan zapadnog financijskog sustava poput Kine i Indije. Time zlato dodatno učvršćuje svoju poziciju globalne rezervne imovine neovisne o dolarima i obveznicama.
“Središnje banke već nekoliko godina tiho provode dedolarizaciju. Ono što sada vidimo je nastavak tog procesa, samo u mnogo bržem tempu. Trenutno bilježimo veliku selidbu zlata sa zapada na istok i to je, po meni, jedan od glavnih uzroka porasta cijene. Povijesno gledano, kad države gomilaju zlato, to je znak da se spremaju na razdoblje nesigurnosti”, dodaje Ivanović.
Zlato ponovno potvrđuje status sigurnog utočišta
U domaćem kontekstu, Centar Zlata bilježi snažan rast potražnje i među hrvatskim ulagačima, posebno nakon probijanja razine od 3000 dolara. Samo u posljednja dva tjedna potražnja je porasla za više od 50%, što potvrđuje da i mali ulagači prate globalne trendove i reagiraju na tržišne signale.
“Građani su sve svjesniji da papirnati novac gubi vrijednost, dok zlato ostaje postojano. Kad unca vrijedi preko 4.000 dolara, to je jasan pokazatelj krize povjerenja u sve drugo osim u fizičku imovinu”, zaključuje Ivanović.
