„Porezni stup srama“ – Tko se uistinu treba sramiti?

„Porezni stup srama“ – Tko se uistinu treba sramiti?

Na listi su se našla razna zanimljiva imena od estradnjaka, nogometaša do pravnih osoba koje su osnovane i koje su u državnom vlasništvu (Hrvatska radiotelevizija).

Trenutni ukupni porezni dug iznosi 51 milijardu kuna i vlada očekuje da će ovom objavom naplatiti dio duga koji je nastao u proteklih dvadeset godina.

Stvarni učinak

Postavlja se pitanje da li će se ovim činom objave postići željeni efekt.

Izgleda da u Hrvatskoj izreka „Bogu božje, caru carevo“ nije vrijedila za sve porezne obveznike, jer se nekima dopuštalo sustavno nepodmirenje poreznih obveza kroz duže razdoblje. Bitno pitanje je, iz kojeg razloga osobe koje su zadužene za nadziranje poreza nisu prije reagirale i zašto su svojom inertnošću dopustile nastanak toliko velikog poreznog duga.

Možda bi lista upravo tih odgovornih osoba bila podjednako zanimljiva kao i lista „neplatiša“.

Druga zanimljiva činjenica je da veliki broj društava s liste već u stečaju, a samim tim je doveden u pitanje motiv objave velikoga dijela imena s liste, jer će u stečajnom postupku država naplatiti svoja potraživanja iz stečajne mase, ukoliko će to biti moguće .

Nadalje, postavlja se pitanje pravednosti objave poreznih obveza određenog dijela društava sa liste jer dok se njih postavlja na stup srama zbog neplaćanja njihovih obveza, oni imaju nenaplaćena potraživanja upravo od države, odnosno državnih firmi.

Također, pitanje pravednosti se postavlja i uslijed nemogućnosti naplate potraživanja. Primjera radi, prilikom transakcije prodaje robe vrijedne 100.000 HRK poduzetnik ima obvezu poreza na dodanu vrijednost u iznosu 25.000 HRK bez obzira na naplativost. Naime, iako zakon dopušta ispravak porezne osnovice u slučaju nemogućnosti naplate, mnogi poduzetnici su u strahu da li će im to prihvatiti porezna tijela u slučaju nadzora.

Nakon uvida u visinu dugova obveznika s liste, pitamo se da li je taj strah opravdan.

Zaključak

Iako je svaki korak koji donosi transparentnosti poslovanja dobrodošao, te se uvijek zalažemo za naplatu poreza, čini nam se da ovakav pristup ne rješava glavne probleme, a to su prvenstveno plaćanje poreza na dodanu vrijednost po izdanom računu (ne po naplati), te povezana nelikvidnost sustava. Ipak, moramo priznati da ova lista može služiti kao vrsta bonitetnog izvješća – prije nego poslujete s nekim, provjerite da li je na listi poreznih dužnika.

Nadalje, pitanje je tko se treba nalaziti na stup srama, jer upravo su državna poduzeća generirala veliku nelikvidnost gospodarskog sustava i dozvolila nastanak enormnih poreznih dugova, pa se pitamo da li bi poduzetnici trebali objaviti svoju listu poreznih dužnika, te ih ovim putem pozivamo na istu.

Na kraju, htjeli bi s Vama podijeliti tri savjeta kako izbjeći da se pojavite na listi poreznih dužnika:

– provođenje cesija sa Vašim dužnicima – ako Vaši dužnici imaju potraživanje prema državi (npr. za povrat PDV-a), te obvezu prema Vama, možete provesti cesiju gdje će Vam Vaš kupac ustupiti potraživanje prema državi, te ujedno na takav način otplatiti obvezu prema Vama;

– pripazite da na pojedinim saldima porezne uprave nemate obvezu, a na drugima potraživanje, tj. tražite preknjiženja na vrijeme;

– pazite kome prodajte robu i usluge – bolje je ne prodati nego prodati, a ne naplatiti.

Tekst je u suradnji s portalom www.profitiraj.hr/beta pripremio Cinotti Revizija/Savjetovanje/Računovodstvo

Podijeli

Odgovori

Top