Tko obavezno mora podnijeti poreznu prijavu?
Prije svega, potrebno je istaknuti činjenicu koja je vrlo važna s aspekta građana koji moraju predati godišnju poreznu prijavu. Naime, građani koji ne predaju prijavu dobrovoljno, već su je dužni predati po sili zakona, u istu nisu dužni iskazati cjelokupni dohodak, već samo onaj dio po kojem su obvezi predati prijavu i plaću. Dakle, ne moraju u prijavi, osim onih zbog kojih moraju predati prijavu, iskazivati i druge oblike dohotka.
Građani moraju predati godišnju prijavu po sili zakona, ako ostvare dohodak po sljedećim osnovama, odnosno u sljedećim situacijama:
a) plaća isplaćena kod dvaju ili više poslodavaca istodobno – isplaćena plaća kod dva ili više poslodavca u istom mjesecu (najčešće se događa kada mijenjate posao);
b) mirovina isplaćena istodobno – od više isplatitelja u tuzemstvu ili ukoliko je isplaćena od tuzemnog i inozemnog isplatitelja mirovine;
c) dohodak ostvaren iz inozemstva – ukoliko predujmovi poreza nisu plaćeni u tuzemstvu ili su plaćeni u manjem iznosu, osim ako sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja Republika Hrvatska izuzima taj dohodak od oporezivanja;
d) ostvaren dohodak od samostalne djelatnosti – dohodak koji se utvrđuje na temelju poslovnih knjiga (obrt, slobodno zanimanje i sl.);
e) ukoliko poslodavac nije obračunao i platio porez i prirez – Porezni obveznik obvezan je podnijeti godišnju poreznu prijavu ako poslodavac, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik nije obračunao, obustavio i uplatio predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak;
f) ukoliko isplatitelj drugog dohotka (autorska naknada, ugovor o djelu i dr.) nije obračunao i uplatio porez i prirez;
g) pomorci koji su ostvarili primitke na osnovi međunarodne plovidbe;
h) ako Porezna uprava naknadno zatraži poreznu prijavu.
Ako ste se pronašli u nekoj od spomenutih točaka, svakako preporučujemo da ne pokušavate izbjeći poreznu prijavu jer u tom slučaju je vrlo izgledno da ćete, uz potrebne poreze, morati platiti i zatezne kamate i novčanu kaznu zbog kršenja Zakona. Naime, porezna uprava već posjeduje neke mehanizme kontrole da li ste dužni podnijeti poreznu prijavu (npr. povezivanje prijavljenih isplata radnicima od strane poslodavca) pa nije preporučljivo izbjegavati takve obveze.
Tko nije obvezan podnijeti poreznu prijavu?
S druge strane, u ovoj skupini se nalaze fizičke osobe koje ostvare sljedeće primitke/dohotke:
a) plaća ostvarena kod jednog poslodavca ili više njih – samo pod uvjetom ako se ne koristi više od jednog osobnog odbitka unutar mjeseca, odnosno ako nije priznato više od 12 osobnih odbitaka u poreznom razdoblju;
b) dohodak od kapitala na koje je plaćen porez na dohodak – odnosi se na dividende, udjeli u dobitku, dohodak od kamata i dohodak od izuzimanja;
c) mirovine koje su primljene samo od HZMO-a;
d) primici od najamnine i zakupnine – samo ako se porez plaća po rješenju Porezne uprave, a to znači da se u tom slučaju ne vode poslovne knjige;
e) dohodak od osiguranja – u slučaju da su premije priznavane u izdatke zbog povrata poreza;
f) drugi dohodak – na temelju ugovora od djelu, ugovora o autorskom ili umjetničkom honoraru i ostalo u okviru drugog dohotka, ako je za isti plaćen porez od strane isplatitelja.
Drugim dohotkom se, konkretno, smatraju primici članova nadzornih odbora trgovačkih društava, sudaca koji nemaju svojstvo zaposlenih u sudu, zatim trgovačkih putnika, prevoditelja, konzultanta, predavača i sl. Podsjećamo, drugi dohodak je nedavno bio predmet javne rasprave jer je postojala najava da će se u slučaju primitaka u okviru drugog dohotka obvezno morati predavati porezna prijava. Za sada, ipak ništa od toga i primitke po osnovi drugog dohotka još uvijek promatramo unutar kategorije neobavezne predaje prijave.
Niste obvezni predati poreznu prijavu, ali razmišljate o tome da je predate?
Godišnja porezna prijava može biti koristan alat za ostvarivanje dodatnih novčanih primitaka tako da država vrati dio poreza kojeg smo preplatili u poreznom razdoblju.
Bitno je razumjeti da kada prijavu podnosite dobrovoljno, istom se zbrajaju svi ostvareni primici, a od istih se oduzimaju osobni odbici na koje imate pravo i dobiva se porezna osnovica koja se raspoređuje u porezne razrede od 12%, 25% i 40%. Tako se dobije iznos poreza kojeg smo trebali platiti u toku godine. Ako je taj iznos manji od onoga kojeg smo uplatili, tada ostvarujemo pravo na povrat poreza. U slučaju da je iznos veći od onog kojeg smo uplatili, logičnim se nameće zaključak da ne predajemo poreznu prijavu.
Isto tako, važna je činjenica da kad predajete poreznu prijavu, a istu ne morate predati, tada morate prijaviti sav oporezivi dohodak koji ste primili u 2013. godini, neovisno po kojoj osnovi ste ga ostvarili.
U nastavku smo iznijeli nekoliko primjera kada je vrlo vjerojatno da će se predajom prijave ostvariti povrat poreza u određenom iznosu.
Situacija 1.
Ako pojedinac, u okviru nesamostalnog rada, nije radio cijelu godinu, tada nije ni koristio svih 12 osobnih odbitaka na koje ima pravo, te će predajom porezne prijave ostvariti pravo na povrat dijela plaćenog poreza. Pretpostavka je da nije imao drugih primitaka.
Situacija 2.
Pojedinac je u toku godine ostvarivao primitke koji su se oporezivali u okviru drugog dohotka (konzultanti, predavači, autorske naknade i ostalo prethodno spomenuto). Prilikom obračuna poreza na drugi dohodak, ne uzima se u obzir osobni odbitak. Ovisno o iznosima, realna je mogućnost da se dio poreza preplatio pa će se ostvariti i pravo na povrat dijela istog.
Primjerice, ako je porezni obveznik ostvario plaću (ili mirovinu) koja u 2013. godini nije premašila prvi porezni razred od 26.400,00 kn kod kojeg je stopa poreza na dohodak 12% pa je oporezovana samo po stopi od 12%, još je ostvario i drugi dohodak koji je oporezovan po 25%, predajom prijave se može ostvariti povrat poreza.
Situacija 3.
Pojedinac koji ima pravo na povećani osobni odbitak može isti ostvariti predajom godišnje porezne prijave poreza na dohodak. Povećani osobni odbitak se ostvaruje na područjima od posebne državne skrbi i brdsko – planinskim područjima.
Koji primici se ne mogu prijaviti, tj. za koje nije niti predviđeno mjesto u poreznoj prijavi?
Primici za koje nije predviđeno mjesto u poreznoj prijavi su oni primici za koje je Porezna uprava odredila paušalno oporezivanje. To su primici ostvareni od obrta koji porez plaćaju paušalno, primici od iznajmljivanja soba i postelja putnicima i turistima na koje se porez plaća paušalno.
Uz navedeno, u ovu skupinu pripada i dohodak od povrata preplaćenog doprinosa za I. stup mirovinskog osiguranja.
Koji primici nisu predmet porezne prijave?
U okviru ove skupine primitaka razlikuju se primici koji se ne smatraju dohotkom i primici koji nisu predmet oporezivanja (u cijelosti ili do određenog iznosa). Navedene primitke možemo pronaći u članku 9. i članku 10. Zakona o porezu na dohodak.
Najčešći od promatranih primitaka su kamate na kunsku i deviznu štednju, obiteljske mirovine koje ostvaruju djeca po umrlom roditelju, primitci od prodaje osobne imovine (kuće,zemljišta, stanovi i sl.), te odštete koje nisu u vezi s gospodarskom djelatnošću.
Uz navedene primitke, tu su još i naknade plaće za bolovanje, rodiljni i roditeljski dopust, zatim nagrade učenicima na praksi do 1.600,00 kuna, nagrade za sportska ostvarenja prema posebnim propisima i dr.
Zaključak
Ako ste u 2013. godini primili neki od dohodaka za koje morate predati poreznu prijavu, tada snažno preporučujemo da to i napravite. Nadalje, ako ste u poziciji da niste obvezni predati prijavu, savjetujemo da pažljivo izračunate da li se isplati predati istu, odnosno hoćete li ostvariti pravo na povrat.
Rok za predaju poreznih prijava poreza na dohodak je 28.2. što znači da imate dovoljno vremena „staviti sve na papir“ i odlučiti, ako ste u poziciji, da li predati poreznu prijavu ili ne.
