U svjetlu skorog dolaska eura, u javnosti se često spominje tema kovanica i njihove proizvodnje.
No, malo je poznato kako se u Hrvatskoj od 1994. godine kuje novac. Kune i lipe kao sredstvo plaćanja izdaje Hrvatska narodna banka no samo kovanje novca odvija se u državnoj kovnici.
Državna kovnica osnovana je 23. travnja 1993., a puštena u rad 14. siječnja 1994. godine. Mjesto je to gdje se proizvodi optjecajni kovani novac Republike Hrvatske (kune i lipe), a uskoro i euro.
Kovnica je donedavno poslovala pod imenom Hrvatski novčarski zavod a novi naziv tvrtke glasi Hrvatska kovnica novca (engleski: Croatian Mint).
Promjena naziva i širenje poslovanja
Promjena naziva tvrtke dio je aktivnosti koje Hrvatska kovnica novca poduzima s ciljem širenja poslovanja prigodnog programa kovanog novca na domaćem i međunarodnom tržištu, ali i u sklopu priprema za uvođenje eura.
Naime, osim optjecajnog novca u HKN-u se, kao i u mnogim drugim državnim kovnicama novca, kuje i prigodni kovani novac (prigodni i investicijski zlatnici i srebrnjaci). Osim toga, HKN proizvodi i zlatne i srebrne medalje, te medalje iz drugih metala. HKN prigodni kovani novac izvozi i u druge države te je i sama promjena naziva tvrtke dodatan korak prema snažnijem pozicioniranju na međunarodnom tržištu.
Novost za ulagače je i to da HKN odnedavno nudi uslugu pohrane zlatnika i srebrnjaka kupljenih preko web trgovine HKN-a. Osim toga, zlatnici i srebrnjaci mogu se otkupiti kod HKN-ovih partnera te tako ulagači imaju pokriven kompletan ciklus: kupovinu, pohranu i otkup.
