Na takvo stanje smo se već, na žalost, navikli. I svake godine se ponovo žalimo na globalnu energetsku situaciju i moćnike u Rusiji i Bliskom Istoku zbog kojih male zemlje trpe. I na kraju još većom štednjom, slabijim grijanjem i gašenjem svijetla pokušavamo spasiti sve tanje kućne budžete. Međutim možemo se i zapitati da li je stvarno potrebno da se svake godine dovodimo u takvu sitaciju i zašto ima država koje sa slabijim resursima imaju puno manje problema u energetici nego mi. Za to bi se vjerojatno našlo niz političkih, strateških, ekonomskih razloga.
2 milijuna novih radnih mjesta zbog obnovljivih izvora
Međutim jedan od razloga je i da te zemlje puno bolje koriste sve resurse kojim raspolažu, prvenstveno obnovljive izvore energije: sunce, vjetar, vodu, biomasu. Primjena tih izvora energije ne predstavlja samo ekološki najprihvatljiviji oblik energije, već inducira i razvoj potpuno novih grana industrije a time i nova radna mjesta. Predviđa se da će se do kraja ove godine u svijetu otvoriti preko dva milijuna novih radnih mjesta samo u području obnovljivih izvora energije. Uz proizvodnju energije, ekološki značaj, razvoj industrije, zapošljavanje, ova gospodarska grana zasigurno predstavlja jedan od pravaca u kojem naša zemlja svakako treba krenuti. Što prije.
Uz vjetar i sunce, veliki energetski potencijal Republike Hrvatske leži u biomasi koja je kod nas praktički neiskorištena. Vrlo efikasan način iskorištenja potencijala biomase je u anaerobnoj razgradnji u bioplinskim postrojenjima. Razgradnjom organskog otpada poljoprivrednog ili industrijskog porijekla dolazi do stvaranja bioplina koji se može koristiti za proizvodnju električne i toplinske energije ili za pogon vozila s unutrašnjim izgaranjem. Ostatak te razgradnje, razgrađeni materijal, nakon izlaska iz postrojenja predstavlja visokovrijedno ekološko gnojivo koje se može u tom obliku odmah aplicirati na polja. Značajne količine takvog gnojiva danas se uvoze, a istovremeno se velike količine tog gnojiva mogu vrlo jednostavno proizvesti ovdje u Hrvatskoj. Uz navedene energetske, tj materijalne koristi rada bioplinskog postrojenja, postoji niz indirektnih koristi ovakvih projekata. To se prvenstveno odnosi na sustav gospodarenja otpadom: rješavanje problema odvoza i deponiranja, prostornog planiranja, recikliranje tvari, smanjenje zagađenje vode i zraka, redukcija neugodnih mirisa i količine insekata, ali i na socijalnom planu vezano uz zapošljavanje lokalne radne snage ne samo na postrojenju već i na svim pratećim aktivnostima. Te prednosti su prepoznate praktički u svim europskim zemljama, tako da samo u Njemačkoj trenutno radi preko 3.000 bioplinskih postrojena.
Veterinarska stanica Dvor kao pilot-projekt
Naša zemlje je, na žalost, i u ovom području na samom početku. Prvi započeti projekt je bio u Veterinarskoj stanici Dvor gdje je izgrađeno bioplinsko postrojenje snage 136kW. Postrojenje je pokretano otpadom sa pileće farme koja generira preko 7t gnoja dnevno. Osim pilećeg gnoja kao sirovina se koristi i silaža i gnoj sa obližnje farme junica. U punom pogonu očekuje se proizvodnja minimalno 1.100.000kWh električne energije i oko 1.300.000kWh toplinske energije.
Osim energije, prihod bioplinskog postrojenja se očekuje i u prodaji izlaznog, razgrađenog materijala, a lokalna zajednica ima koristi od investicije, zapošljavanja lokalne radne, manje problema s otpadom i slično. Međutim vrlo važan rezultat projekta Dvor, kao prvog takvog postrojenja, je uvođenje pojma bioplinsko postrojenje u administrativno, zakonodavno i tehničko područje u našoj zemlji a gdje je taj pojam bio nepoznat.
Projekt Dvor je okupio hrvatske projektante i proizvođače opreme i rezultirao osnivanjem tvrtke Alter – Energ, jedne od rijetkih specijaliziranih hrvatskih tvrtki koja se bavi projektiranjem, izvođenjem i održavanjem svih vrsta bioplinskih postrojenja. S iskustvom na projektu Dvor i sličnim projektima u Njemačkoj, tvrtka Alter – Energ je okupila hrvatske stručnjake i proizvođače opreme koji su sposobni realizirati bioplinska postrojenja od idejnog rješenja pa do puštanja u pogon. Rješenja se temelje na najsuvremenijim tehnologijama od kojih su neka nastala u suradnji sa fakultetima hrvatskih sveučilišta i plod su suradnje sa znanstvenicima i istraživačima sa područja strojarstva, elektrotehnike, građevine i agronomije.
Osim Dvora tvrtka Alter-energ trenutno priprema nekoliko drugih projekata od kojih treba istaknuti projekt Babina Greda gdje će se putem bioplinskog postrojenja riješiti dugogodišnji problem zagađivanja tla i voda stajskim gnojem, a istovremeno dobiti značajne količine električne i toplinske energije, velike količine kvalitetnog gnojiva, a zapošljavat će i lokalnu radnu snagu.
Eko-otoci zainteresirani za projekte
U partnerstvu s nekoliko hrvatskih tvrtki u pripremi je i realizacija malih, jednostavnih bioplinskih postrojenja koja će biti pogonjena otpadom karakterističnim za obalno i priobalno područje: maslinova komina, ostatak od proizvodnje vina, aromatskih ulja i slično. Uz specifične tehničke probleme koji se trebaju riješiti za takvu primjenu veliku ulogu ima i biološki, tj kemijski proces u postrojenju koji mora biti u potpunosti kontroliran. Interes za ovakvim tipskim postrojenjima postoji na našim otocima, pogotovo onima deklariranim kao „zelenim“, npr Krk, Hvar, Korčula , u Istri, ali interes pokazuju i tvrtke iz drugih Mediteranskih zemalja.
Ovakva situacija pokazuje da u našoj zemlji ima volje, znanja, interesa pa i sredstava za ovakve oblike iskorištavanja energetskih resursa. To je prepoznato i od zakonodavca, pa je u zadnje vrijeme doneseno nekoliko zakona i zakonskih podakata koji stimuliraju ovakve investicije i stvaraju okolinu podobnu za ovu vrstu investicija. Istovremeno, na žalost, postoji izuzetno komplicirana, dugotrajna i često puta nejasna administrativna procedura dobivanja svih dozvola i statusa potrebnih za početak rada ovakvih projekata. Postajući svjestan koraka od ideje do realizacije postrojenja i broja dozvola potrebnih za dobivanje statusa povlaštenog proizvođača energija investitori često odluče sredstva uložiti u druge jednostavnije i isplativije projekte koji nemaju veze s energijom.
A mi i dalje možemo čekati iduću zimu i nadati se da će svjetski moćnici i dalje držati ventile plinovoda otvorene a domaći moćnici ne previše dignuti cijene energentima.
