S izmjenama zakona od 1. srpnja pojedinci koji su uplaćivali dobrovoljnu mirovinsku štednju izgubili su poreznu olakšicu, ali je poslodavcima uplata do 500 kuna mjesečno, odnosno 6.000 kuna godišnje, priznata kao porezni izdatak.
Anušić – pojedinac uplaćuje kad vidi da će mirovina biti manja
Time su poslodavci potaknuti na uplaćivanje u dobrovoljne mirovinske fondove jer na taj način mogu svojim zaposlenicima povećati plaće ili isplatiti bonuse bez izmjene ugovora o radu, a uplate mogu ugovoriti i kroz menadžerske ili kolektivne ugovore.
Radnicima to donosi korist kroz povećanje socijalne sigurnosti i budućih mirovina, a nepovoljno je za njih jedino ako bi uplata u dobrovoljni fond bila zamjena za dio plaće.
No, kako je istaknuo predstavnika Svjetske banke Zoran Anušić, od olakšica je znatno veći stimulans za uplaćivanje u treći stup informiranje o budućoj mirovini.
Svjetska iskustva pokazuju da je pojedinac spreman uplaćivati u dobrovoljni fond kada uvidi da će mu mirovina biti niža nego što je očekivao, pa bi svi zaposlenici trebali biti informirani o iznosima svojih mirovina, kaže Anušić.
Sever – građani si ne mogu priuštiti treći stup
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever upozorava, međutim, da si u Hrvatskoj većina građana ne može priuštiti štednju u trećem stupu jer zbog niskih primanja ne može izdvojiti ni kunu u dobrovoljni fond.
Društveno je neprihvatljivo da se umjesto na prvi stup, generacijsku solidarnost, naglasak u mirovinskom sustavu premjesti na dobrovoljnu štednju jer to znači da je većina hrvatskih građana osuđena na teško siromaštvo u starosti, ističe Sever.
Kod nas u treći stup mirovinskog osiguranja uplaćuje tek 11 posto od preko 1,5 milijuna osiguranika, što potvrđuje da većina nema otkuda izdvojiti sredstva za štednju, zaključuje Sever.
Na hrvatskom tržištu posluju četiri dobrovoljna mirovinska društva koja upravljaju sa šest otvorenih i 15 zatvorenih fondova, a njihova ukupna vrijednost iznosi 1,6 milijardi kuna.
