Otezanje iza kulisa je zapravo jedino preostalo sredstvo zainteresiranih zemalja ( ili njihovih političkih vrhuški ) da izbiju nešto što ih po pravilu i pravu objektivno ne pripada. Odatle i odgovor radi čega se kod nekih ulaskom Hrvatske u EU ushićenih susjeda brzina ratifikacije znatno razlikuje od količine oduševljenja u praznoj liderskoj retorici.
Otvaranje kohezijskih i strukturnih fondova Hrvatskoj
Moguće je da ulaznicu zapečate zlosretni štediše Ljubljanske banke … dodavši time cijenu koju su ispadi dobrosusjedstva lupili i Hrvatskoj ali i susjedima. Gubici su na obje strane, košta i kašnjenje ulaska Hrvatske ( gubitak u korištenju fondova i njihovom pozitivnom utjecaju na rast gospodarstva) i muljaže s dugovima Ljubljanske banke ( izgubljeno tradicionalno tržište i sljednica LJB, NLJB lani jedva prolazi stress test zahvaljujući injekciji para u zadnji tren, što se danas ponavlja) . DB Research ističe da bi pristupanje Hrvatske zajednici značilo otvaranje kohezijskih i strukturnih fondova što će, naravno, nastaviti pristiskati vlasti na nove reforme svih vrsta a s tim i učiniti poslovni prostor Hrvatske atraktivnijim za ulagače. Hrvatska je točno u zoni sumraka između sumnjivih ulaganja i divlje pri(h)vatizacije s hohštaplerima u glavnoj ulozi i normalnijeg poslovanja kada sve strane u investiciji imaju čist teren a s njim i bolje izglede za dugoročan, održiv posao.
Da, vrijeme uoči ulaska u EU u Hrvatskoj je razdoblje prijelaza iz nereda i grabeža na brzinu u uređenije, stabilnije okružje za rad. Kao dobre strane zemlje u problemima, još uvijek usidrene u recesiji DB Research detektira stabilan bankarski sektor pri čemu, za razliku od nekih zemalja srednje i južne Europe, strane banke nastavljajuj podržavati svoje lokalne podružnice. Možda su utekle iz Grčke ili Rumunjske, čak i Slovačke ali im je Hrvatska još uvijek interesantna. Ili lukrativna. Narodna je banka i njezina politika vezivanja kursa kune uz euro, iako neformalna, garancija da banke neće imati problema u poslovanju u svjetlu podatka da su tri četvrtine kredita u stranoj valuti, eurima ili švicarcima.
A sada duži dio analize, slabosti. Vezanost uz EU i pogotovo eurozonu korisna je u dobrim vremenima, u razdoblju krize čini ekonomiju još ranjivijom. Struktura izvoza je takva da preko polovice izvezenog Hrvatska ostvaruje u eurozoni a jedno od glavnih tržišita koje apsorbira petinu izvoza zemlje jeste krizom uzdrmana Italija. DB Research ponavlja prognoze koje vele da će se pad BDP-a nastaviti u ovoj godini vrteći se oko jednog postotka, hranjen smanjenom javnom potrošnjom i usporavanjem izvoza i ulaganja. Mjere štednje su tu no cilj vladajuće koalicije neće biti dosegnut, «preoptimistačan je», misle analitičari, navodeći da bi javni dug narastao s lanjskih 46 na preko 50 posto. Recept je jednostavan na papiru i težak u stvarnosti, «daljnja konsolidacija javnih financija i strukturne reforme koje bi povećale kompetitivnost zemlje nužne su za poticanje rasta i osiguravanje stabilnosti javnog duga».
*************
Lada STIPIĆ – Niseteo novinarka je i stalna dopisnica Privrednog vjesnika, živi i radi u Bruxellesu. Stručnjakinja je za područja europski poslovi s naglaskom na gospodarstvo, monetarnu uniju, unutarnje tržite EU i integracije u EU… čime se svakodnevno bavi dva desetljeća. Rad u Bruxellesu opisuje kao “Šedski stol” gdje svi imaju pristup informacijama, vještina je detektirati, izabrati i obraditi pravu. Dobitnica je nagrade “Robert Schuman” za kolumnu “Bruxelles a la carte” u Eukonomistu.
