Podatak o rastu štednje unatoč povećanju broja otkaza i padu primanja dokazuje da su Hrvati u nekim stvarima ‘mađioničari’ ili da je brojka od 30 posto prihoda iz sive ekonomije zaista istinita, prenosi tportal.
Nepovjerenje prema budućnosti natjeralo je izgleda građane da ne troše ništa, već otplaćuju svoje kredite iz mjeseca u mjesec. U odnosu na kolovoz 2011. iznos stambenih kredita smanjio se točno za milijardu kuna, a ukupna masa kredita za automobile smanjila se sa 5,14 na 3,68 milijardi kuna. Čak se smanjuju i minusi na tekućim računima, ali taj je trend još poprilično skroman. Oko 11 posto svih tih kredita drži se teško naplativima, a oko sedam milijardi kuna, samo u području tekućih računa, već je u fazi ovrhe.
Privatne tvrtke zadužene za 96,2 milijardi kuna
I dok jedan dio građana nema novca niti za otplatiti ‘crveni’ dio minusa na tekućem, u isto vrijeme drugi dio drži na žiro i tekućim računima oko 15,3 milijarde kuna. U ljetnom kolovozu na račune su položili 300 milijuna kuna, ali to je valjda posljedica turističke sezone. Opet je probijen rekord oročene štednje građana koja je narasla vrlo skromno u odnosu na srpanj, ali je ukupno 130,16 milijardi kuna. Od kolovoza 2011. do ove godine na račune je ‘zbuksano’ 6,5 milijardi kuna.
I dok građani štede, privatne tvrtke dižu štednju da bi platile kredite. Zadužene su za 96,2 milijarde kuna, a od toga 22 posto ili 21,6 milijardi kuna je već u teškom problemu s naplatom. Masa kredita tvrtkama pala je za 1,4 milijarde kuna u godini dana. To znači da su banke drastično smanjile kreditnu aktivnost prema sektoru privatnih tvrtki ili da se poduzetnici razdužuju i odustaju od investicija. Nijedan od dva moguća razloga nije dobra osnova za gospodarski rast. Da bi otplatili kredite, u nekom su dijelu godine izvukli novac iz čarapa pa je oročena štednja pala u srpnju za dvije milijarde kuna, da bi se ipak lagano oporavila u kolovozu pa sad iznosi 19 milijardi kuna. Na računima imaju oko 15 milijardi kuna i u godinu dana siromašniji su za dvije milijarde kuna.
