Razumjeti računovodstvo nije moguće bez razumijevanja promjena koje se odražavaju na stanje temeljnog financijskog izvještaja bilance. Bilanca je izuzetno važna informacijska podloga pri donošenju poduzetničkih odluka.
Razlog tome je što je bilanca temeljni nositelj računovodstvenih podataka i računovodstvenih informacija koje moraju biti istinite, fer procijenjene, pouzdane te nepristrane. Bilanca je izvještaj o stanju imovine, glavnice, dugova, promjene financijskog položaja te dobitka ili gubitka tekućeg i prošlih razdoblja. Temeljno obilježje bilance je bilančna ravnoteža koja se očituje u jednakosti aktive (imovine ) i pasive (izvora).
Tri skupine promjena u bilanci
Knjigovodstvene događaje, koji su predmet bilježenja bilančnih promjena možemo podijeliti u tri skupne:
1. Knjigovodstveni događaji koji ne mijenjaju vrijednost upisane glavnice to jest kapitala poduzetnika, a odnose se na kretanje imovine te imaju za posljedicu promjene samo u bilanci. To su npr. povećanje imovine i povećanje dugova, promjene imovine iz jednog oblika u drugi, povećanje jedne vrste imovine i smanjenje druge, povećanje jedne vrste dugova i povećanje druge, podmirenje dugova i smanjenje imovine i dr.
2. Knjigovodstveni događaji koji mijenjaju vrijednost glavnice (kapitala) poduzetnika. U ovom slučaju radi se o povećanje ili smanjenje rashoda i prihoda, a kao posljedica se javljaju promjene u bilanci i u računu dobitka i gubitka. Račun dobitka i gubitka utječe na promjenu u bilanci u dijelu kapitala. Iz tog razloga promjene u računu dobitka i gubitka ne mogu se dogoditi, a da se istodobno ne promjeni i bilanca. U bilanci se ne prikazuju prihodi i rashodi već iste prikazujemo u računi dobitka i gubitka, a samo krajnji dobiveni rezultat bilježi se u bilanci kao dobitak ili gubitak. U ovom slučaju radi se dakle o prihodima i rashodima i knjiženju njihovih rezultata u bilanci.
3. Knjigovodstveni događaji koji mijenjaju vrijednost upisane glavnice (kapitala) poduzetnika, odnose se na transakcije koje se ne ostvaruju djelatnošću poduzetnika te nisu postignute kretanjem imovine niti povećanjem ili smanjenjem prihoda (rashoda), a za posljedicu imaju samo promjene u bilanci. U ovom slučaju radi se o knjigovodstvenim događajima kao što su npr. ponovna procjena imovine (revalorizacija), tečajne razlike koje izravno povećavaju glavnicu, neto dobici i gubici (koji su nepriznati u računu dobitka i gubitka) i dr.
Cjelokupne poslovne aktivnosti poduzetnika najčešće možemo izraziti u obliku knjigovodstvenih događaja koji se javljaju u tijeku procesa rada, a za koji su vezani za kretanje imovine kao oblika glavnice. Početak kretanja imovine počinje trenutkom osnivanja tvrtke i to kao ulog osnivača kroz unos glavnice.
