Globalno gospodarstvo uspjelo je ublažiti trgovinske turbulencije iz prve polovice 2025., no u nadolazećim kvartalima očekuje se širenje dugoročnih učinaka. Coface pregled rizika za listopad 2025. analizira globalne trendove s naglaskom na rast društvenih i političkih rizika te strateške izazove s kojima se suočavaju zemlje Zaljeva.
U ovom kontekstu, Coface je ažurirao procjene za 5 zemalja (uključujući 4 poboljšanja) i 16 sektora (uključujući 9 poboljšanja).
Ključni trendovi:
- Coface globalna prognoza rasta: +2.6% u 2025., +2.4% u 2026.
- +4%: rast broja insolventnosti poduzeća u razvijenim gospodarstvima u prvoj polovici 2025.
- Povijesno visoka vrijednost Coface indeksa političkog i društvenog rizika: 41,1% (+2,8 postotna boda u odnosu na predpandemijski prosjek)
- 70% BDP-a zemalja Zaljeva dolazi iz ne-naftnog sektora (kraj 2024.)
Globalno gospodarstvo apsorbira šok novih carina
Nakon ljeta obilježenog trgovinskim sporazumima i postupnim rastom američkih carina, globalno gospodarstvo pokazuje iznenađujuću otpornost. Prosječna američka carinska stopa sada iznosi oko 18% (nakon vrhunca od 36% neposredno nakon Dana oslobođenja), znatno više od 2,5 % tijekom Bidenove administracije. Poduzeća su uspješno prilagodila strategije, a američko gospodarstvo dodatno je potaknuto snažnim ulaganjima u umjetnu inteligenciju. Ipak, prvi negativni signali za gospodarsku aktivnost, zapošljavanje i inflaciju već se pojavljuju u SAD-u, što ukazuje na postupni prijenos štetnih učinaka carinskih mjera na makroekonomiju.
Coface predviđa globalni rast od +2,6% u 2025. (blago revidiran naviše), te +2,4% u 2026. SAD zasad bilježi bolje rezultate od očekivanih zahvaljujući domaćoj potražnji, dok se očekuje daljnje usporavanje Kine i slab rast eurozone, unatoč manjem oporavku u Njemačkoj. Inflacijski pritisci ostaju niski zbog globalnog usporavanja i pada cijena sirovina (energija i hrana), no neizvjesnost ostaje oko inflacije u SAD-u, koja bi mogla dosegnuti oko 4% krajem 2025. ili početkom 2026. Na razini središnjih banaka, Fed je u rujnu ponovno započeo ciklus smanjenja kamatnih stopa, dok je ECB vjerojatno završio svoj ciklus – osim u slučaju naglog pogoršanja aktivnosti – nakon što je postavio depozitnu stopu na 2 %.
Gledano regionalno, Indija bilježi izvanredan rast (+7,6 % u prvoj polovici godine), Poljska održava solidan zamah (+3,4 %), dok se izgledi za Afriku poboljšavaju (+4,1 % u 2025.). Ipak, gospodarska situacija ostaje neizvjesna zbog rizika od geopolitičke eskalacije i učinaka fiskalne konsolidacije u zemljama koje su je uvele.
Porast insolventnosti: Europa i Azija najpogođenije
Broj insolventnosti poduzeća nastavlja rasti u 2025. Ukupni indeks za razvijena gospodarstva porastao je za 4 % u odnosu na 2024., s izraženim povećanjima u Europi (+11%) i Aziji-Pacifiku (+12%), dok Sjeverna Amerika ostaje stabilna. Iako bi niže kamatne stope i lakši pristup kreditima mogli donijeti olakšanje u 2026., trenutni trend naglašava krhkost poduzeća suočenih s visokim troškovima i neizvjesnom potražnjom.
Politički i društveni rizik: nestabilnost postaje norma
Coface indeks društvenog i političkog rizika dosegao je povijesno visoku razinu od 41,1%, nadmašujući pandemijski vrhunac i potvrđujući politički rizik kao ključni strukturni parametar globalnog gospodarstva.
Glavni sukobi i dalje traju, dok se unutarnje napetosti pojačavaju, osobito u Africi (Burkina Faso, Niger), Pakistanu i Libanonu. SAD bilježi najveći porast rizika, povezan s institucionalnom nestabilnošću i rastom populizma. U Europi, Francuska se suočava s velikom i dosad neviđenom političkom krizom. Tvrtke su prisiljene biti sve opreznije i kontinuirano prilagođavati svoje strategije.
Nafta: Zaljev redefinira svoju moć
Vijeće za suradnju u Zaljevu (GCC) ostaje jedno od najdinamičnijih regija, potaknuto ubrzanom ekonomskom diversifikacijom: ne-naftni sektor činit će gotovo 70% BDP-a do kraja 2024. Očekuje se da će rast GCC-a dosegnuti 3,8% u 2025. i 4% u 2026., potaknut domaćom potražnjom i javnim inicijativama (npr. Vision 2030. u Saudijskoj Arabiji).
Ujedinjeni Arapski Emiratii Saudijska Arabija privukli su rekordne izravne strane investicije – FDI1 (46 odnosno 32 milijarde dolara u 2024.) i jačaju svoju integraciju u globalne lance vrijednosti. Ipak, trajna ovisnost o fosilnim gorivima i dugotrajan pad cijena nafte mogli bi oslabiti proračune i odgoditi realizaciju nekoliko velikih projekata.
