Primjera radi, medicinski turizam, kao jedan od segmenata zdravstvenog turizma, kreće se na razini od 44 do 60 milijardi dolara godišnje. – čulo se na Turističkom forumu ” Crikvenica – rivijera zdravlja”, održanome povodom 125 godina crikveničkoga turizma u srijedu, 25. rujna 2013. u Thalassotherapiji u Crikvenici.
U izradi je Akcijski plan razvoja zdravstvenog turizma Republike Hrvatske, na kojemu zajednički rade Ministarstvo zdravstva RH i Ministarstvo turizma RH radi uspostavljanja sustava minimalnih standarda opremanja, sigurnosti, kvalitete usluga i okolišnog održivog zelenog poslovanja – istaknuo je Ivo Bašić u ime Ministarstva turizma. Primorsko-goranska županija je usvojila Strategiju razvoja zdravstvene industrije od 2013. do 2020. te, prema riječima prof.dr.sc. Vladimira Mićovića, ravnatelja Nastavnoga zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a, radi intenzivno na odgovarajućem akcijskom planu.
Crikvenica je, što je posebno naglasio Damir Rukavina, gradonačelnik Grada Crikvenice i predsjednik TZ Grada Crikvenice, prepoznata još potkraj 19. stoljeća, točnije 1888. godine kao jedna od kvarnerskih kvalitetnijih i potencijalnih zdravstvenih turističkih destinacija, što je dovelo izgradnjom prvog javnog morskog drvenog kupališta do profiliranja Crikvenice kao kupališnog odredišta i destinacije. O tim povijesnim i današnjim posebnostima govorio je dr.sc. Amir Muzir s Medicinskoga fakulteta u Rijeci, posebno ukazujući na povijesni tijek osnivanja dioničkog društva Crikvenica, otvaranje prvoga kupališta i hotela, početak bilježenja meteoroloških podataka te zagovor članova tadašnje vladarske kuće.
Postupan razvoj uz potencijalno značajan prihod
Govoreći o pristupu razvoju turizmu, Edvin Jurin iz Weber Shandwicka grupacije McCann Zagreb naglasio je da postoji potencijal da se od tzv. ”turizma drugog prebivališta” ostvari u Hrvatskoj u sklopu projekta ”Hrvatska – Florida Europe” više od 1,2 milijarde eura te nadalje u okviru adekvatno strukturiranog i moderno osmišljenog klastera i više od 2,8 milijarde eura godišnje, i to tako da se sustav turizma zdravlja postupno razvija od razine duševne i tjelesne obnove do složenijih zahvata medicinskog turizma.
Značajan doprinos svemu dala je osebujna crikvenička klima zajedno s geografskim položajem, topografijom te florom i faunom – naglasila je dr.sc. Ksenija Zaninović iz Državnog hidrometeorološkog zavoda u Zagrebu, što je u svome izlaganju o crikveničkim prirodnim i posebice morskim ljekovitim svojstvima potvrdio i prim. mr. sc. Goran Ivanišević u ime Akademije medicinskih znanosti iz Zagreba.
Potreba za ostvarivom brend pričom
Želi li se Crikvenica brendirati kao ”rivijera zdravlja”, valja osmisliti istinitu i ostvarivu ”brend priču”- upozorila je Marijana Biondić, direktorica TZ Grada Crikvenice. Inače, u Strateškom marketinškom planu Kvarnera 2009. – 2013. utvrđeno je da bi destinacijski brend Rivijere Crikvenica – Vinodol trebao počivati na obećanju visoke energije, zdravog, sportskog i mladenačkog duha te činjenici da je Crikvenica povijesno bila inovativna wellness destinacija na Jadranu.
O pristupu pozicioniranju crikveničke rivijere kao destinacije zdravstvenog turizma na način da identitet i imidž proizlaze iz ideje vodilje te o mogućnosti razvoja wellnessa i spa ponude na crikveničkoj rivijeri u ime Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije govorio je dr.sc. Dragan Magaš.
Sinergija zdravlja i specifičnih znanja
Daljnji razvoj zdravstvenog turizma temelji se, prema dr.sc. Mileni Peršić, na sinergiji zdravlja i specifičnih znanja, koja je moguće steći na Poslijediplomskome specijalističkom studiju ”Zdravstveni turizam”, nastalom kao rezultat uspješne suradnje Fakulteta za turizam i ugostiteljstvo iz Opatije s Medicinskim i Filozofskim fakultetom u Rijeci.
Jednu od ključnih uloga trebaju odigrati i turističke agencije specijalizirane za zdravstveni turizam, koje se značajnim dijelom transformiraju u receptivne DMC agencije, napomenula je prof.dr.sc. Romana Lekić s Veleučilišta ”Vern” u Zagrebu.
O moru kao kompleksnom mediju s ljekovitim i blagotvornim antiseptičnim, antibakterijskim i antivirusnim učinkom govorila je Anna Maria Donadić iz Instituta za istraživanje ljekovitosti mora Aqua Maris Jadranskoga Galenskog laboratorija iz Rijeke.
Na kraju, svoja konkretna saznanja i specifična skustva iznijeli su na području dentalne medicine mr.sc. Domagoj Žabrović s Kliničkog zavoda za stomatološku protetiku KBC-a Dubrava, za Thalassotherapiju Crikvenica Damir Lončarić i Silvije Šegulja, Damir Avdagić za Polikliniku ”Katunar” te Vlasta Brozičević za Terme Selce, u kojima su se, prema njenim riječima, oporavljali članovi niza reprezentacija i klubova iz Hrvatske i inozemstva te preko 120 prvaka i olimpijaca.
