Istraga će utvrditi okolnosti o tome tko je podnio mjenice na naplatu, tko zadao nalog, izvršio verifikaciju i autorizaciju prijenosa sredstava s računa Credo banke u prisilnoj likvidaciji, stoji u priopćenju HANFE.
Ponavlja da središnja banka nije ispravno postupila kada je u dva navrata deblokirala račune Credo banke, u ukupnom trajanju od 130 sekundi, za koje su vrijeme isplaćene dvije mjenice i jedna zadužnica, a iz HNB-a, i u jučerašnjem priopćenju, tvrde da su obavljene isplate sa računa Credo banke u likvidaciji zakonski utemeljene.
Iz Hanfe napominju kako je točno da ih HNB nije obvezan izvještavati o donošenju odluke o prisilnoj likvidaciji Credo banke, ali i podsjećaju kako su HNB, Hanfa i Ministarstvo financija u studenom 2009. potpisali Memorandum o razumijevanju za upravljanje financijskom krizom kojeg je sadržajno sastavila upravo HNB.
Obavijestiti potpisnike
Pritom podsjećaju na odredbe koje HNB zadužuju da obavijesti potpisnike o smetnjama u funkcioniranju platnog sustava i sustava namire te ih obavijesti o svim promjenama u kriznoj situaciji.
Važnost suradnje, dodaju, potvrđuje i činjenica da su trenutno prve četiri blokade računa Credo banke u iznosu većem od 33 milijuna kuna zadane od subjekata koje nadzire Hanfa.
Nakon što je Savjet HNB-a 22. studenoga donio odluku o prisilnoj likvidaciji Credo banke, o čemu je izvješten DAB, koji je isti dan imenovao likvidatore, HNB je dan poslije, 23. studenoga ujutro, blokirao račun Credo banke, a poslijepodne ga u dva navrata odblokirao, navode iz Hanfe.
Vrlo precizno navodi i vrijeme – račun je blokiran u 7 sati 15 minuta i 38 sekundi, a odblokiran – prvi put u 14 sati 37 minuta i 20 sekundi do 14 sati 38 minuta i 33 sekunde, te drugi put u 15 sati 23 minute i 18 sekundi do 15 sati 24 minute i 15 sekundi.
“Prema nama dostupnim informacijama za vrijeme deblokade računa naplaćene su dvije mjenice dviju banaka i jedna zadužnica factoring društva”, ističu iz Hanfe.
Napominjući da se u očitovanju HNB-a od 29. studenoga osnova za takvo postupanje nalazi u Odluci o primjeni odredaba zakona i drugih propisa iz nadležnosti HNB-a na kreditne institucije u likvidaciji, iz Agencije ukazuju na odredbu te odluke po kojoj banka u postupku prisilne likvidacije ne može provoditi plaćanja preko međubankovnih platnih sustava prije nego što institucija nadležna za osiguranje uloga imenuje likvidatore i poduzme sve radnje nužne za zaštitu prava vjerovnika te da iznimno može provoditi plaćanja ako postoji pisana suglasnost institucije nadležne za osiguranje uloga.
Bez suglasnosti DAB-a
“Potpuno je jasno da je HNB ispravno postupio kad je blokirao navedeni račun, ali nakon blokade računa ingerencija nad sredstvima pripada DAB-u odnosno imenovanim likvidatorima. Također, jasno je da ovo demantira tvrdnju HNB-a iz priopćenja od 29. studenoga kako se ograničenje plaćanja ne odnosi na naloge trećih osoba na teret računa banke u likvidaciji”, smatraju u Hanfi.
Štoviše, DAB nije dao nikakvu pisanu suglasnost HNB-u za naplatu mjenica ili provođenje ovrhe, kažu u Hanfi.
Ako HNB i nije mogao prenijeti sredstva na novi račun banke u prisilnoj likvidaciji jer on nije bio otvoren, mjenice zaprimljene 23. studenoga je morao vratiti podnositelju s naznakom da je račun blokiran, smatraju u Hanfi.
“Konačno, DAB ima pravo i mora tražiti povrat isplaćenih sredstava s računa od HNB-a, a istraga će utvrditi okolnosti o tome tko je podnio mjenice na naplatu, tko zadao nalog, izvršio verifikaciju i autorizaciju prijenosa sredstava s računa Credo banke u prisilnoj likvidaciji”, poručuju iz Hanfe.
Iz Hanfe navode da je još jednom važno istaknuti potrebu “razumijevanja funkcioniranja banke” i to u slučaju postupanja sa sredstvima na tzv. računu 13.
“Naime, u slučaju da je Credo banka sama bila broker i imala tzv. račun 13 svojih klijenata, ovakvim ‘razumijevanjem’ HNB-a i ta bi sredstva završila bez izdvajanja i zaštite, iako se radi o zaštićenim sredstvima prema Zakonu o tržištu kapitala (ZTK). Agencija ne vidi razliku između jednake primjene odredbi ZTK neovisno o tome radi li se o ‘običnoj brokerskoj kući’ ili banci koja ima ovlasti za brokersko poslovanje”, ističu iz Hanfe i zaključuju kako je središnja banka ovlaštena za provedbu Zakona o platnom prometu i kao takva ne može i ne smije zanemariti odredbe drugih pozitivnih propisa koji svojim odredbama ulazi u njeno područje odgovornosti.
HINA
