Po tim podacima, prihodi proračuna u razdoblju siječanj-kolovoz ove godine bili su 816,2 milijuna kuna ili 1,1 posto manji nego u istom razdoblju lani, dok su istodobno rashodi povećani za 472,5 milijuna ili za 0,6 posto.
Tako je i deficit proračuna sa 7,3 milijarde kuna u osam mjeseci prošle godine povećan za 1,3 milijardu kuna, na 8,6 milijardi kuna što 2,6 posto BDP-a.
Rebalansom proračuna za ovu godinu je planiran deficit od 14,05 milijardi kuna.
Iz Ministarstva financija podsjećaju da je Zakonom o izvršenju proračuna predviđeno da se država u ovoj godini zaduži za ukupno 34,6 milijardi kuna, od čega se najveći dio odnosi na reprogramiranje obveza koje dospijevaju na naplatu, a time će se financirati i deficit.
Država prodaje 3,5 posto dionica HT-a, uskoro i porez na vikendice i jahte
U resoru financija doznaje se kako će država vjerojatno ići na prodaju 3,5 posto dionica koje ima u HT-u, a tih će se oko 800 milijuna kuna iskoristiti za isplatu rate duga umirovljenicima koja dospijeva krajem ove godine.
U Ministarstvu očekuju i da bi u listopadu u proceduru mogao i zakon o porezu na vikendice i na jahte kojima bi se taj porez plaćao prema vrijednosti te imovine.
Koja će biti stopa tog poreza u još ne znaju, jer se, dodaju, rade analize.
Po podacima Ministarstva o izvršenju proračuna u prvih osam mjeseci, prihodi od PDV-a iznosili su 24,3 milijarde kuna što je 2,4 posto više nego u istom razdoblju lani.
Razlog tomu je i veća stopa PDV-a koja je u kolovozu prošle godine povećana sa 22 na 23 posto, ali i veće potrošnje, objašnjavaju u Ministarstvu.
Potkrepljuju to i podatkom da je samo u kolovozu ove godine od PDV-a uprihodovano 3,4 milijarde kuna, što je 6,8 posto više nego u isto vrijeme lani.
Trošarine proračunu donijele 7,1 milijardu kuna
Na prihodnoj se strani u osam mjeseci najveći rast, za 38,8 posto, bilježi kod trošarina koje su proračunu donijele 7,1 milijardu kuna, a razlog tomu je i Inino pokriće prošlogodišnjeg duga za trošarine.
Najveći se pad pak bilježi kod poreza na dobit od kojih je u osam mjeseci prikupljeno 4,5 milijardi kuna što je 2,2 milijarde ili 33,1 posto manje nego u isto vrijeme lani.
Od doprinosa je u osam mjeseci prikupljeno 25,2 milijardi kuna ili 4,5 posto manje nego u isto vrijeme lani.
Tri milijarde kuna „odu u vjetar“
U Ministarstvu napominju i kako Porezna uprava uobičajeno naplati 95 do 98 posto poreznih prihoda, odnosno ne uspije se naplatiti dva do pet posto tih prihoda što bi na godišnjoj razini bilo oko tri milijarde kuna.
Ističu pritom i kako nema ni jedne zemlje koja uspije naplatiti sto posto poreza.
Na rashodnoj strani proračuna rast se bilježi kod naknada građanima i kućanstvima koje su u osam mjeseci iznosile 42,5 milijardi kuna, što je 548,3 milijuna kuna više nego u isto vrijeme lani, a najveći rast pritom bilježe rashodi za mirovine.
U prvih je osam mjeseci za mirovine izdvojeno 23,3 milijarde kuna, od čega je od doprinosa prikupljeno 12,6 milijardi, a iz proračuna osigurano 10,7 milijardi kuna.
Za zdravstvo je pak ukupno izdvojeno 12,5 milijardi kuna, od čega je od doprinosa prikupljeno 11,7 milijardi.
Iz proračuna je tako u osam mjeseci za zdravstvo i mirovine izdvojeno ukupno 11,5 milijardi kuna, što je tri milijarde kuna iznad deficita proračuna u osam mjeseci, ističu iz Ministarstva financija.
Za subvencije je u prvih osam mjeseci izdvojeno ukupno 4,6 milijardi kuna, što je 39,3 milijuna kuna više nego u isto vrijeme lani, na što je ponajprije utjecao rast subvencija poljoprivredi.
Subvencije pak brodogradnji smanjene su za 221,7 milijuna kuna i tih subvencija, napominju u Ministarstvu, gotovo da i nije bilo. No, zato je država u prvih šest mjeseci ove godine platila oko 500 milijuna kuna državnih jamstava brodogradnji koja su joj stigla na naplatu, doznaje se u Ministarstvu financija.
