Povežite se s nama

Hi, what are you looking for?

Profitiraj.hr

Novosti

Depoziti građana u bankama 27 milijardi kuna veći od kredita

Krediti banaka stanovništvu na kraju 2012. iznosili su ukupno 126,6 milijardi kuna, dok su istodobno građani u bankama imali ukupno 153,6 milijardi kuna depozita. Drugo je pak pitanje kako su među građanima ‘raspoređeni’ depoziti, a kako krediti.

Krediti banaka stanovništvu na kraju 2012. iznosili su ukupno 126,6 milijardi kuna, dok su istodobno građani u bankama imali ukupno 153,6 milijardi kuna depozita. Drugo je pak pitanje kako su među građanima 'raspoređeni' depoziti, a kako krediti.

Uz umjereni proces razduživanja stanovništva kod banaka u Hrvatskoj istodobno rastu štedni i oročeni, kunski i devizni depoziti građana pa ponovno raste razlika između iznosa kredita i depozita građana u bankama u korist štednje.

Tako su, po stanju na kraju prošle godine, hrvatski građani imali u bankama 27 milijardi kuna više depozita nego kredita, što je najveći iznos u zadnjih desetak godina, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke.

Krediti banaka stanovništvu na kraju 2012. iznosili su ukupno 126,6 milijardi kuna, dok su istodobno građani u bankama imali ukupno 153,6 milijardi kuna depozita.

Drugo je pak pitanje kako su među građanima ‘raspoređeni’ depoziti, a kako krediti.

Krajnje pojednostavljeno rečeno na svakog bi zaposlenog u Hrvatskoj ‘otpadalo’ 94.650 kuna kredita i 114.811 kuna depozita.

Na ponašanje građana u vezi kredita presudan je utjecaj gospodarske krize, nezaposlenosti, realnog pada plaća i neizvjesnosti u pogledu budućih dohodaka, što isto tako utječe i na povećanu sklonost štednji, dakako onih, koji imaju što štedjeti.

Ukupni krediti stanovništvu na kraju 2012. bili su nominalno za 1,6 posto ili za 2,1 milijardu kuna manji nego u godini prije, a prvi put smanjeni su stambeni krediti, za oko 405 milijuna kuna, na 59,2 milijarde kuna. Udio stambenih u ukupnim kreditima građana iznosi gotovo 47 posto.

Krediti stanovništvu čine oko 45 posto od ukupnih kredita banaka institucionalnim sektorima.

Istodobno su lani ukupni depoziti stanovništva nominalno povećani za oko 4,3 posto ili za 6,3 milijarde kuna u odnosu na godinu prije.

Više od 79 posto ukupnih depozita u bankama u Hrvatskoj odnosi se na depozite stanovništva.

Građani su tako krajem 2012. u bankama imali 22,7 milijardi kuna kunskih i 130,8 milijardi kuna deviznih depozita.

U odnosu na godinu prije kunski depoziti stanovništva povećani su za 7,6 posto ili za 1,6 milijardi kuna, dok su devizni depoziti građana nominalno porasli za 3,7 posto ili za 4,7 milijardi kuna, dobrim dijelom pod utjecajem sezonskog povećanja deviznih depozita sektora stanovništva tijekom ljetnih mjeseci.

U ukupnim kunskim depozitima kod banaka oni stanovništva čime 57,2 posto, a devizni čak 85,4 posto.

Razlika između iznosa ukupnih kredita i depozita građana u korist štednje stanovništva raste u zadnjih nekoliko godina nakon što je zadnji put u 2008. situacija bila obrnuta, na kraju te godine iznos kredita građanima bio je za 5,1 milijardu kuna veći od depozita.

U doba kreditnog buma, u 2007. godini krediti građana kod banaka za 6,3 milijarde kuna su premašivali njihove štedne i oročene depozite, dok je u prijašnjim godinama situacija bila obrnuta.

No, razlika od 27 milijardi kuna u korist štednje nije zabilježena u zadnjih desetak godina, na kraju 2002. primjerice iznosila je 24,4 milijarde kuna.

Krediti banaka stanovništvu kao i depoziti građana u bankama danas su u gotovo dvostruko veći nego 2004. godine.

Kod aktualiziranih pitanja dužničke krize treba pak imati u vidu i kako najviše problema sa servisiranjem kredita imaju trgovačka društva kod kojih je upitna naplata svake pete kune kredita.

Po podacima HNB-a, od ukupno 122,9 milijardi kuna kredita poduzeća, u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih je 20,10 posto ili 24,7 milijardi kuna.

Kod stanovništva pak ‘loših’ je kredita nešto više od 11 milijardi kuna, što je udio od 8,61 posto.

Stanovništvo se najviše zadužilo putem stambenih kredita, krajem prošle godine ti su krediti iznosili više 59 milijardi kuna, od čega je upitna naplata za njih 5,22 posto ili za 3,1 milijardu kuna.

Po veličini kod stanovništva slijede ostali krediti s iznosom od 56,5 milijardi kuna krajem prošle godine, a kod tih kredita udio loših je 12,16 posto, ili iznos od 6,9 milijardi kuna.

Najveći udio nenaplativih kredita kod stanovništva je kod hipotekarnih kredita i iznosi 21,33 posto ili 695 milijuna kuna.

Udio nenaplativih autokredita kod stanovništva je 4 posto, a isti je postotak i ‘loših’ kredita i po kreditnim karticama.


Napisao

Pročitajte još:

Komentari

Excel je postao neizostavan alat u poslovnim okruženjima diljem svijeta zbog svoje sposobnosti organizacije, analize i prezentacije podataka u raznolikim industrijama.

Komentari

'Recite nam nešto o sebi' je pitanje koje nećete moći izbjeći ni na jednom intervjuu za posao.

Komunikacija

Konflikti su više nego samo nesporazumi, naime kod konflikata pojedinci osjećaju prijetnju sebi, te stoga ne možemo misliti kako će nestati sami od sebe.

Komentari

Viliam Prodan, uspješni poduzetnik, jedan je od naših najboljih rally vozača i višestruki rally prvak Hrvatske.

Oglasi

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.