Bez obzira na relativno stišavanje europske krize, Stari kontinent od danas do 2020. prolazit će kroz stagnaciju u kojoj će biti stvoreno tek osam milijuna novih radnih mjesta, što je brutalno malo uzevši u obzir populaciju na koju se podatak odnosi.
Brojke su to Centra za razvoj strukovnog obrazovanja, EU agencije sa sjedištem u Saloni u Grčkoj, prenosi njemački Die Welt, a prenosi T-portal.
Simptom da je nešto trulo u sustavu obrazovanja i zapošljavanja pokazuje sve veći broj obrazovanih ljudi koji su prekvalificirani za poslove koje rade, bacajući tako niže rangirane i adekvatno osposobljene na burzu, rekao je direktor navedenog centra Christian Lettmayr.
Poslodavci jedini koji profitiraju u toj situaciji dobivajući više za manje, a ostatak povjesničara umjetnosti, filozofa, fizičara ili sociologa pita se čemu su uopće studirali kada moraju voziti viljuškare ili brati masline ne bi li preživjeli.
Selidba na hladniji sjever jedno je od rješenja za mlade ljude s diplomom na Mediteranu. Južnjaci koji su vješti u računalnom programiranju, inženjeri ili doktori imaju šansu za bolji posao. Isto vrijedi i za kvalificirane radnike.
Drugi je problem, prema Lettmayru, što se studiraju stvari za koje nema potrebe na tržištu. Čitav niz humanističkih djelatnosti, kao i solidan broj stručnih zvanja poput frizera ili prodavača, nisu osobito traženi po europskim burzama rada.
Akademska ponuda i tržišna potražnja su u raskoraku, tvrdi Lettmayr te dodaje da je premalo inženjera, matematičara i općenito prirodnih znanstvenika.
