U izvještaju Europske banka za obnovu i razvoj (EBRD), u kojima se promatraju ekonomske perspektive 29 zemalja u koje ta institucija ulaže, srezane su prognoze rasta za srednju i istočnu Europu. Razlog sniženja procjena snažna je povezanosti te regije s eurozonom, piše The Wall Street Journal.
Procjene rasta EBRD-a manje su od onih Međunarodnog monetarnog fonda objavljenih u rujnu i znatno manje od procjena iz srpnja što reflektira kontinuirano pogoršanje stanja u eurozoni.
U izvještaju se procjenjuje kako će osam zemalja srednje Europe i Baltika u 2012. zabilježiti gospodarski rast od 1,7%, što je upola manja procjene u srpnju. Što se tiče zemalja jugoistočne Europe njihov je rast srezan na 1,6%, sa 3,7 % koliko je procjena za 2012. iznosila u srpnju.
Prognoza rasta za Hrvatsku u 2012. snižena je sa srpanjskih 2,8% na 1,9%. “Hrvatsko gospodarstvo se stabiliziralo, no kratkoročni izgledi za rast ostaju vrlo slabi, a značajna osjetljivost povezana je s visokom razinom vanjskog duga i visokim stupnjem euroiziranosti. Ipak, pozitivne naznake za srednjoročno razdoblje su uspješan dovršetak pristupnih pregovora ove godine i realni izgledi za puno članstvo u EU sredinom 2013.”, kaže se u priopćenju EBRD-a.
Najizloženije zemlje regije grčkoj ekonomiji prema EBRD-u su Albanija, Rumunjska i Srbija.
Problem u vlasničkoj strukturi bankarskog sektora
Ekonomisti EBRD-a ne očekuju da će eurozona pasti u recesiju, ali ne predviđaju ni neki značajan rast što će zasigurno utjecati na smanjenje potražnje za izvozom zemalja srednje i istočne Europe. Kao primjer ističu Mađarsku kojoj je prognoza rasta u 2012. srezana sa 2,8% na svega 0,5%.
Međutim, kao još značajnije ograničenje rasta zemalja regije naglašavaju se problemi s kojima se suočavaju zapadnoeuropske banke. U mnogim bankovnim sustavima zemalja regije dominiraju upravo te banke, pa će se problemi s kojima se one suočavaju kod kuće odraziti i na stanje u bankarskim sektorima zemalja regije.
Iz EBRD-a upozoravaju kako bi negativne posljedice na regiju mogle biti i mnogo veće ukoliko se, uz probleme u Grčkoj, zakomplicira situacija u velikim ekonomijama eurozone poput Italije ili Španjolske. Naime, isključivanje Italije ili Španjolske s međunarodnog tržišta kapitala moglo bi voditi velikim problemima za neke banke eurozone. U tom slučaju moglo doći do povlačenja sredstava zapadnoeuropskih banaka iz regije i smanjenja razine kreditiranja.
Negiranje problema sve je teže
Politički čelnici eurozone u nedjelju će se sastati kako bi pokušali postići dogovor o paketu mjera koje bi pružile potporu bankama i uvjerile investitore da će vlade biti sposobne otplatiti svoje dugove. Lideri eurozone nalaze se pod pritiskom ostalih čelnika zemalja G20 koji od njih traže da djeluju odlučno prije nego se skupina ponovno sastane 3. i 4. studenoga u Francuskoj.
Jeronim Zehelmeyer, viši ekonomist EBRD-a, prošlog je tjedna izjavio kako će približavanje krajnjeg roka da se donesu neke odluke vjerojatno pripremiti čelnike eurozone na donošenje prikladnih koraka. “Kada stvari postanu stvarno loše ponekad se postigne znatan napredak u razmišljanju”, izjavio je Zehelmeyer. “Dio problema u posljednjih nekoliko mjeseci bilo je negiranje, međutim, sada negiranje postaje sve teže”.
