Neto prihod od kamata povećan je – uglavnom u Austriji, ali i u Rumunjskoj – na 2.396,9 milijuna eura (+2.9%; 2.329,7 milijuna eura). Neto prihod od naknada i provizija pao je na 956,7 milijuna eura (-2.4%; 980,4 milijuna eura) budući da je smanjeni prihod od platnih usluga i zajmova samo djelomično kompenzirao veći prihod drugih kategorija naknada i provizija. Dok je neto rezultat od trgovanja značajno pao na -19,2 milijuna eura (310,1 milijun eura), stavka dobici/gubici iz financijskih instrumenata mjereni po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak popravila se na 28,5 milijuna eura (-140.1 milijuna eura). Obje stavke bile su pod utjecajem učinaka vrednovanja zbog volatilnosti tržišta izazvane pandemijom COVID-19. Operativni prihod smanjen je na 3.471,9 milijun eura (-3.4%; 3.592,9 milijun eura).
Opći administrativni troškovi smanjili su se na 2.114,7 milijun eura (-1.5%; 2.146,0 milijuna eura). Dok su se troškovi zaposlenih povećali na 1.265,5 milijun eura (+0.8%; 1.255,9 milijuna), drugi administrativni troškovi smanjeni su na 583,3 milijuna eura (-6.7%; 625,5 milijuna eura). Gotovo sva plaćanja za osiguranje depozita očekivana u 2020. – 92,3 milijuna eura (92,9 milijuna eura) – već su uključena u druge administrativne troškove. Amortizacija i deprecijacija iznosile su 265,9 milijuna eura (264,6 milijuna eura). Ukupno se operativni rezultat smanjio na 1.357,2 milijuna eura (-6.2%; 1.446,9 milijuna eura). Omjer troškova i prihoda popravio se na 60,9% (59,7%).
Zbog neto alokacija, rezultat umanjenja vrijednosti koji proizlazi iz financijskih instrumenata iznosio je -675,4 milijuna eura ili 82 bazna boda prosječnog bruto kredita klijentima (neto otpuštanja od 42,8 milijuna eura ili 2 bazna boda). Alokacija rezervacija za kredite te obveze i dana jamstva rasla je na svim ključnim tržištima. Porast alokacije rezervacija najviše je uzrokovan pogoršanjem makroekonomskih predviđanja zbog pandemije COVID-19. Pozitivan doprinos dolazi iz visokog prihoda od povrata već otpisanih kredita u Rumunjskoj. Udio nenaplativih kredita temeljen na bruto kreditima klijentima poboljšao se na 2,4% (2,5%). Pokrivenost nenaplativih kredita rezervacijama narasla je na 91,1% (77,1%).
Ostali operativni rezultat poboljšao se na -169,9 milijuna eura (-351,0 milijun). Troškovi godišnjih doprinosa za sanacijske fondove uključeni u ovu stavku povećali su se – osobito u Austriji – na 93,7 milijun eura (76,3 milijun). Porast bankarskih i transakcijskih poreza na 83,0 milijuna eura (64,7 milijuna eura) prvenstveno je rezultat duplanja bankarskih i transakcijskih poreza u Slovačkoj na 33,8 milijuna eura (16,0 milijuna eura) nakon što su izmjene zakona usvojene u 2019. stupile na snagu 1. siječnja 2020. Mađarski bankarski porez za cijelu financijsku godinu 2020. iznosio je 14,3 milijuna eura (12,6 milijun eura). U usporedivom je razdoblju ostali operativni rezultat uključivao alokaciju rezervacija u iznosu od 150,8 milijun eura za gubitke koji se očekuju nakon odluke vrhovnog suda vezano uz poslovne aktivnosti rumunjske podružnice.
Porezi na dobit pao je na 140,3 milijuna eura (212,7 milijuna eura). Manjinski interesi pali su na 76,1 milijun eura (205,2 milijun eura) zbog značajno nižeg doprinosa dohotka štedionica. Neto rezultat pripisiv vlasnicima matice iznosio je 293,8 milijuna eura (-59,9%; 731,9 milijuna eura).
Ukupni kapital, ne uključujući instrumente dodatnog osnovnog kapitala (AT1), narastao je na 19,2 milijardi eura (19,0 milijardi eura). Nakon regulatornih odbitaka i filtriranja prema CRR-u, redovni osnovni kapital (CET1, konačni CRR) povećan je na 16,4 milijardi eura (16,3 milijardi eura), ukupna vlastita sredstva (konačni CRR) 22,0 milijardi eura (22,0 milijardi eura). Dobit tekuće godine uključena je u navedene brojke. Ukupni rizik (rizikom ponderirana aktiva koja uključuje kreditni, tržišni i operativni rizik, konačni CRR) – pao je na 115,3 milijardi eura (118,6 milijardi eura). Stopa osnovnog redovnog kapitala (konačni CRR) povećana je na 14,2% (13,7%), a stopa ukupnog kapitala na 19,1% (18,5%).
Ukupna imovina povećana je na 264,7 milijardi eura (245,7 milijardi eura). Što se tiče aktive, gotovina i saldo gotovine porasli su na 18,4 milijardi eura (10,7 milijardi), a krediti i potraživanja od banaka na 27,4 milijardi eura (23,1 milijardi eura). Krediti i potraživanja od klijenata narasli su na 163,7 milijardi eura (+2,2%; 160,3 milijardi eura). Što se tiče pasive, depoziti banaka značajno su narasli na 22,0 milijarde eura (13,1 milijardi eura) kao rezultat povećanog refinanciranja od strane Europske središnje banke (TLTROs). Depoziti klijenata opet su rasli – posebno u Češkoj i Austriji – na 182,7 milijardi eura (+5.1%; 173,8 milijardi eura). Omjer kredita i depozita iznosio je 89,6% (92,2%).
PREDVIĐANJA
Diljem svijeta 2020. godina obilježena je pandemijom Covida-19. Dalekosežna ekonomska i društvena ograničenja uvedena radi obuzdavanja koronavirusa značajno su uzdrmala gospodarstvo. Makroekonomski pad izravna je posljedica restrikcija u javnom životu koje su, u različitoj mjeri, uvodile vlade diljem svijeta. Kako bi smanjile negativne učinke koji su ponekad bili dramatični, sve zemlje usvojile su značajne pakete za pomoć koji su uključivali moratorije na kredite, garancije i prijelazno financiranje, kratkoročne sheme za pomoć u očuvanju radnih mjesta i odgode plaćanja poreza za direktna plaćanja. Središnje banke smanjile su kamatne stope, omogućile likvidnost na dosad neviđenoj razini te se odlučile na kupnju obveznica vlada i tvrtki. Regulatorna bankarska tijela smanjila su kapitalne zahtjeve i dala preporuke za pragmatičnu interpretaciju financijskog računovodstvenog standarda i odgodu isplate dividendi.
U tom kontekstu, očekuje se pad bruto domaćeg proizvoda od četiri do devet posto u Austriji te Srednjoj i Istočnoj Europi u 2020. godini. U 2021. godini očekuje se oporavak, koji neće biti linearan, ovisno o razvoju zdravstvene situacije i uvedenim administrativnim mjerama. Očekuje se smanjenje operativnog prihoda kao posljedica smanjenja ekonomskih aktivnosti. Posebno se očekuje da će neto prihod od kamata u 2020. pasti zbog značajnog smanjenja stopa u Češkoj, Rumunjskoj, Mađarskoj i Srbiji, smanjenog rasta kredita, promjena u portfelju s nižim maržama za tvrtke s državnim garancijama i negativnim utjecajem tečaja. Na neto prihod od naknada i provizija, slabija će ekonomska aktivnost imati negativan utjecaj. Pad rezultata neto trgovanja i fer vrijednosti prognozirana je i prije izbijanja pandemije koronavirusa s obzirom na iznimno pozitivne rezultate vrednovanja prijavljenih u 2019. godini. U tom okružju, operativni troškovi trebali bi se poboljšati u odnosu na isto razdoblje lani zbog manjih putnih troškova, ušteda uslijed povećane učinkovitosti i pozitivnog tečajnog utjecaja. U 2020. glavni će utjecaj na profit doći od troškova rizika: za cijelu godinu, očekuje se da će rezervacije za rizike iznositi od 65 do 80 baznih bodova prosječnih bruto kredita klijentima. Cilj je Uprave Erste Groupa je anticipirati sve troškove rizika za koje je to opravdano s obzirom na makroekonomske podatke i predviđanja, razvoj rejtinga tvrtki i procjenu portfelja za privatne klijente. Zbog izostanka umanjenja vrijednosti goodwilla, drugi operativni rezultati trebali bi se poboljšati u 2020. u odnosu na 2019. godinu kada su ih opterećivali značajni jednokratni učinci. Porezna stopa najvjerojatnije će rasti budući da se predviđa pad profitabilnosti u zemljama s niskim poreznim stopama. Općenito gledano, očekuje se značajan pad neto profita u 2020. godini.
Očekuje se da će stopa osnovnog redovnog kapitala ostati solidna te da će ostaviti prostora za manevriranje ako dođe do pogoršanja ekonomskog razvoja. Srednjoročni je cilj Erste Groupa za stopu osnovnog redovnog kapitala i dalje 13,5%. Erste Group je odlučan u odluci da isplati dividendu za 2019., kao i za 2020. godinu čim se zabrana na isplatu dividende koju je uvelo nadležno tijelo ukine 1. siječnja 2021., naravno, ovisno o ekonomskim i poslovnim predviđanjima,
Potencijalni su rizici za smjernice dulje trajanje koronakrize od očekivanog, utjecaj neočekivanih pojava vezano uz kamatne stope, političke ili regulatorne mjere protiv banaka te razvoj geopolitičih i globalnih ekonomskih događaja. Uz to, pogoršanje ekonomskog okruženja može dovesti do umanjenja vrijednosti goodwilla. Erste Group je uz to izložen i pravnim rizicima koji se mogu pojaviti neovisno o ekonomskom okruženju.
