Erste Group, vodeća bankarska grupacija u Srednjoj i Istočnoj Europi, nastavio je svoju jaku poslovnu izvedbu u 2021. bilježeći godišnji porast operativnog rezultata od 24%, na 1,69 milijardi eura u prvoj polovici ove godine (H1/2020: 1,36 milijardi eura). To je potaknuto solidnim neto prihodima od kamata, značajnim godišnjim rastom neto prihoda od naknada i provizija te snažnim rastom rezultata neto trgovanja i fer vrijednosti. S okruženjem rizika koje je u regiji ostalo povoljno u prvoj polovici 2021. ta je bankarska grupacija zabilježila troškove rizika u visini od 83 milijuna eura, u usporedbi sa 675 milijuna eura godinu ranije, kad je Erste odmah odgovorila na rizike povezane s izbijanjem Covid krize. Neto dobit Erste Groupa povećana je na 918 milijuna eura (H1/2020: 294 milijuna eura). Za usporedbu s godinom prije pandemije korona virusa: neto dobit Erste Groupa u prvoj polovini 2019. iznosila je 732 milijuna eura.
Član uprave za financije Erste Groupa Stefan Dörfler: „Budući da smo banka koja je usko povezana s realnim gospodarstvom, trenutni makro uspon izravno se ogleda u našoj bilanci. Solidna zarada, stabilni troškovi i značajno niži volumen rezervacija za rizike u usporedbi s korona godinom 2020. pridonijeli su jasnom poboljšanju naših polugodišnjih rezultata. Oprezno smo optimistični po pitanju cijele 2021. godine, iako smo svjesni da puno toga ovisi o budućem tijeku pandemije – i njenom srednjoročnom utjecaju na gospodarstvo.“
OPERATIVNI PRIHODI RASLI ZA 9.2 %
Neto prihod od kamata porastao je za 2,2 % na godišnjoj razini, na 2,45 milijardi eura, ponajprije zbog jednokratnih učinaka povezanih s rastom sredstava ciljanih operacija dugoročnog refinanciranja TLTRO III u Austriji i Slovačkoj. Neto prihod od naknada i provizija porastao je za 15% na 1,10 milijardi eura, odražavajući rast zabilježen u svim kategorijama prihoda od naknada i provizija i na svim ključnim tržištima. Značajniji rast naknada ponajprije je zabilježen u platnim uslugama kao i u upravljanju imovinom te poslovanju s vrijednosnim papirima. Efekti valuacije podigli su ukupne prihode koji proizlaze iz neto rezultata trgovanja i stavke dobici / gubici iz financijskih instrumenata koji se mjere po fer vrijednosti na 127 milijuna eura, u usporedbi s 9 milijuna eura godinu ranije. Skupno je takav razvoj događaja doveo do godišnjeg rasta operativnih prihoda od 9,2 % na 3,79 milijardi eura u prvoj polovici 2021.
TROŠKOVI POD KONTROLOM
Zahvaljujući strogom upravljanju troškovima opći administrativni troškovi smanjeni su za 0,6 % na 2,10 milijardi eura na godišnjoj razini, potpomognuti padom troškova zaposlenih za 1,3 % na 1,25 milijardi eura. Broj zaposlenih (na temelju FTE-a) smanjio se za 1,2 % na 45.124 na kraju lipnja 2021. Ostali administrativni troškovi blago su se smanjili (0,4%) na 581 milijun eura, unatoč porastu uplata u sustave osiguranja depozita od 18% na 109 milijuna eura. Većina doprinosa koji se očekuju za 2021. već su obavljeni unaprijed. Deprecijacija i amortizacija porasle su za 2,6 % na 273 milijuna eura.
NETO DOBIT: SNAŽAN OPERATIVNI REZULTAT, NIŽI TROŠKOVI RIZIKA
Operativni rezultat se na godišnjoj razini povećao za više od 24% na 1,69 milijardi eura, dok je omjer troškova i prihoda poboljšan na 55,5 % (H1/2020: 60,9 %). Zbog neto alokacija, rezultat umanjenja vrijednosti koji proizlazi iz financijskih instrumenata („troškovi rizika”) iznosio je -83 milijuna eura ili 10 baznih bodova prosječnih bruto kredita klijentima; to je usporedivo s troškovima rizika od -675 milijuna eura (ili 82 bazna boda) tijekom istog razdoblja u 2020. Neto alokacije za rezerviranja za kredite kao i za preuzete obveze i jamstva zabilježene su na svim temeljnim tržištima s iznimkom Austrije, no te su alokacije općenito ostale na niskoj razini. Udio nenaplativih kredita temeljen na bruto kreditima klijentima poboljšan je na 2,5 % (prosinac 2020.: 2,7 %), dok je pokrivenost nenaplativih kredita rezervacijama porastao je na 91,4 % (88,6%).
Ostali operativni rezultat iznosio je -172 milijuna eura u prvoj polovici 2021., u odnosu na -170 milijuna eura godinu prije. Troškovi za godišnje doprinose u sanacijske fondove za cijelu 2021. godinu uključeni u ovu stavku porasli su – najsnažnije u Austriji i Rumunjskoj – na 108 milijuna eura (H1/2020: 94 milijuna eura). Pad bankarskih nameta za 37 % na godišnjoj razini na 52 milijuna eura ponajviše se može pripisati ukidanju poreza na banke u Slovačkoj. Trenutačno se bankarski nameti plaćaju na dva temeljna tržišta: u Mađarskoj, bankarski su nameti za čitavu financijsku godinu iznosili 14,9 milijuna eura (14,3 milijuna eura), dok je porez na transakcije za prvih šest mjeseci iznosio dodatnih 23,3 milijuna eura (22,3 milijuna eura), te u Austriji, gdje su bankarski nameti dosegli 13,9 milijuna eura (12,6 milijuna eura).
Porez na dohodak povećan je na godišnjoj razini za 105 % na 287 milijuna eura. Manjinski udio porastao je na godišnjoj razini za 202 % na 230 milijuna eura zbog značajno boljih rezultata štednih banaka. Na krilima snažnog operativnog rezultata i niskih troškova rizika, neto dobit pripisiva vlasnicima matice porasla je na 918 milijuna eura (294 milijuna eura).
Erste Group VRAĆA SE PROGRESIVNOJ POLITICI ISPLATE DIVIDENDI
Pridržavajući se odluka Glavne godišnje skupštineodržane u svibnju 2021. novčana dividenda u visini od 0,50 eura po dionici za financijsku godinu 2020. isplaćena je već 27. svibnja 2021. Nadalje, Erste Group namjerava platiti dodatnih 1,00 euro po dionici u četvrtom tromjesečju 2021., sukladno preporukama ESB-a i odobrenju Izvanredne glavne skupštine. Za financijsku godinu 2021. Erste Group trenutačno planira isplatiti dividendu od 1,60 eura po dionici. Za tekuću financijsku godinu 0,80 eura po dionici već je uzeto u obzir unutar regulatornog kapitala.
VOLUMENI KREDITA I DEPOZITA NASTAVLJAJU RASTI
Ukupna imovina porasla je za 9,4 % od početka godine, na 303,4 milijardi eura. Na strani aktive, novac i novčana sredstva porasli su, ponajprije u Austriji, na 48,4 milijarde eura (prosinac 2020.: 35,8 milijardi eura), dok su krediti bankama porasli na 24,5 milijardi eura (21,5 milijardi eura). Krediti i potraživanja od klijenata porasli su za 3,7 % na 172,1 milijardu eura u izvještajnom razdoblju.
Na strani pasive, depoziti banaka porasli su za gotovo 40 % na 34,6 milijardi eura kao rezultat povećanog refinanciranja ESB-a (TLTRO III). Depoziti klijenata ponovno su porasli, i to za 7,9%, na svim temeljnim tržištima – najjače u Austriji i Češkoj – na 206,3 milijarde eura. Omjer kredita i depozita pao je na 83,4 % s 86,9 % na kraju 2020. Stopa osnovnog redovnog kapitala (CET1, konačni) zadržao se na 14,2% krajem lipnja.