EU fondovi – jesu li nam zaista dostupni?

EU fondovi – jesu li nam zaista dostupni?

“Povećanje apsorpcijskog kapaciteta hrvatskih korisnika”, “uspostavljanje institucionalnog okvira koji će podići naše kapacitete”, “uspostavljanje partnerstava na europskoj razini”, “podizanje svijesti hrvatskih korisnika o važnosti EU fondova” i “priprema za korištenje strukturnih fondova” pojmovi se koje najčešće možemo čuti u medijima ili javnim istupima političara.

Edukacija poduzetnicima izostala

Fraze i politika pak ne pomažu hrvatskim korisnicima, među koje spadaju predstavnici svih sektora u društvu – javni, privatni i civilni. Izostalo je konkretno objašnjenje na koji način te uz kolika ulaganja oni zaista mogu sudjelovati u konkretnom natječaju i dobiti sredstva koja će im omogućiti provedbu projekata.

Upravo zbog nedostatka sustavne i kontinuirane edukacije te kampanje koja ima za cilj podići svijest javnosti o važnosti EU fondova te, prije svega, njihovoj koristi, opća percepcija javnosti uglavnom se svodi na nekoliko uopćenih te međusobno oprečnih zaključaka kao što su: “EU fondovi su nam nedostupni! To je za one u Uniji, a ne za nas!”, “Ajmo uzeti lovu iz EU fondova, a onda ćemo već vidjeti što ćemo i kako!”, “Mi bi novce, ali ne znamo što bismo radili!”.

Zbog nedostatka kvalitetnih informacija i sadržaja koji se odnose na problematiku EU fondova, potrebno je javnosti i potencijalnim korisnicima objasniti koje su njihove mogućnosti, kako se uključiti, koliki su im resursi za to potrebni te kakvi su tipovi projekata i aktivnosti prihvatljivi za financiranje.

Fondovi – isplativost na duge staze

Važno je upozoriti na činjenicu koja se često izbjegava – EU fondovi predstavljaju polje ulaganja koje uz kvalitetnu pripremu i dobru taktiku mogu polučiti odlične rezultate, ali jednako se tako može dogoditi da na te rezultate treba pričekati neko vrijeme. Drugim riječima, pretvaranje ideja u projekte ne mora nužno odmah rezultirati dobivanjem sredstava, već će nekada biti potrebno osmisliti i napisati više različitih projekata. Važno je da potencijalni korisnici razviju svijest o tome te budu pripremljeni na suradnju, ulaganje i razvoj.

Posebnu pažnju treba obratiti na samu proceduru. Ona je objavljena, jednaka za sve te se maksimalno pazi na njezina pravila i njihovo poštovanje. Takva praksa svim potencijalnim korisnicima omogućuje kvalitetnu i jednakopravnu tržišnu utakmicu, što je izuzetno važno za njihov moral i motivaciju.

Nedovoljno iskorišteni FP7 i CIP

Iako postoji velik broj fondova koji obuhvaćaju gotovo svu tematiku koju možete zamisliti te sadržavaju ponešto za svaki sektor, u Hrvatskoj ja zasad najpoznatiji i najrazvikaniji Program pretpristupne pomoći, odnosno tzv. IPA. O njezinoj ćemo važnosti i prilikama za potencijalne korisnike pisati u nekoj od sljedećih kolumni, a sada je važno naglasiti da brojne prilike za naš javni, poslovni i civilni sektor leže i u drugim zasad nedovoljno iskorištenim programima kao što su Okvirni program 7 (FP7) ili Program za konkurentnost i inovacije (CIP), EUREKA, Eurostars i brojni drugi.

Vjerujem da će vam ova kolumna omogućiti upoznavanje s brojnim EU programima te da ćete dobiti priliku da u svakome od njih pronađete nešto što odgovara vašim potrebama i idejama. Ujedno, nadam se da će vas potaknuti da se i sami uključite u osmišljavanje, prijavu i provedbu projekata financiranih iz EU fondova ili da jednostavno poboljšate dosadašnji pristup i mišljenje o toj problematici.

Osim što će vaše uključivanje u te procese imati neposredne pozitivne utjecaje na vas i vašu okolinu, posredno će pomoći razvoju društvenih, razvojnih i proizvodnih procesa, što je u ovome trenutku od presudnoga značenja za razvoj konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, otvaranje novih radnih mjesta, smanjenje nezaposlenosti te kvalitetnu pripremu za pristupanje EU.

Podijeli

Odgovori

Top