Posljedice pandemije i potresa još dugo će se osjetiti u hrvatskom gospodarstvu i upravo zato potrebno je maksimalno iskoristiti sve prilike koje su nam na raspolaganju. O tome što nas čeka u narednom financijskom razdoblju i što će se sve moći financirati iz EU fondova saznali smo od našeg sugovornika Ozrena Hudine, financijskog stručnjaka i stručnjaka za EU fondove koji je nedavno preuzeo funkciju direktora prodaje i financijskog i poslovnog savjetovanja u konzultantskoj tvrtki Projekt jednako razvoj.
Znamo da Hrvatska raspolaže s rekordnih 25 milijardi eura iz različitih europskih izvora. Na što se poduzetnici trebaju fokusirati u narednom razdoblju?
Poduzetnicima su u ovom financijskom razdoblju na raspolaganju prilike iz uobičajenog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), ali i novog instrumenta „EU sljedeće generacije“. Operativni programi koji će odrediti korištenje sredstava iz VFO-a nisu još objavljeni, ali planirani natječaji iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) su poznati. Ukupna vrijednost ulaganja iz NPOO-a iznosi 6,3 milijarde eura, a Europska komisija je predujam od 6,14 milijardi kuna Hrvatskoj isplatila krajem rujna 2021.
Koje će industrije, po Vašem mišljenju, imati najviše šanse za ostvarivanje bespovratnih sredstava?
U narednom razdoblju poticat će se zelena i digitalna tranzicija pa poduzetnici mogu očekivati potpore za „zelena“ i „digitalna“ ulaganja. Malim i srednjim poduzećima (MSP) na raspolaganju će biti potpore za digitalizaciju u obliku vaučera za digitalizaciju te bespovratnih potpora za digitalizaciju.
Prerađivački sektor također može računati i na dio bespovratnih sredstava iz NPOO-a namijenjenih za tranziciju na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo, pri čemu će se sufinancirati ulaganja u izgradnju i opremanje poslovnih jedinica, inovacije procesa i organizacije poslovanja te ulaganja u mjere energetske učinkovitosti i promicanje energije iz obnovljivih izvora energije.
Novoosnovana poduzeća mogu očekivati bespovratne potpore za razvoj proizvoda i povećanje proizvodnih kapaciteta, kao i za jačanje akceleracijske aktivnosti s ciljem poboljšanja zrelosti inovativnog proizvoda, procesa ili usluge.
Na što se sve odnose vaučeri za digitalizaciju koje ste spomenuli?
Vaučeri će se, osim za nabavu opreme, softvera i edukaciju zaposlenika, moći iskoristiti i za poboljšanje digitalnih vještina, izradu strategije digitalne transformacije, digitalni marketing, jačanje kibernetičke otpornosti ili za razvoj/primjenu složenih digitalnih proizvoda i usluga.
Povlačenje sredstava iz Fonda solidarnosti za obnovu nakon potresa u Zagrebu nije najbolje prošlo. Što se još može učiniti do isteka roka koji je u lipnju ove godine?
Jedino što sada možemo jest da najprije osvijestimo koliko će sredstava u pojedinim potpisanim ugovorima ostati neiskorišteno. Potom bi bilo uputno ponovo otvoriti natječaje na način da neiskorištene rezervirane iznose iz tih postojećih ugovora vratimo natrag u opticaj, potražimo objekte koji su imali minule troškove hitne sanacije i njima preusmjerimo neiskorištena sredstva.
Iza nas je već druga pandemijska godina koja se najviše negativno odrazila na turizam (ako promatramo rekordnu 2019. godinu). Koje se prilike tu očekuju i za koga?
U sektoru turizma aktualna je investicija „Jačanje održivosti te poticanje zelene i digitalne tranzicije poduzetnika“. Procijenjena alokacija od 1.250.000.000 kn odnosi se na ulaganja poduzetnika u razvoj turističke ponude veće dodane vrijednosti. Ulaganja će također biti usmjerena u digitalnu tranziciju poduzetnika u turizmu i ugostiteljstvu, posebno kod malih i srednjih poduzetnika s ciljem povećanja produktivnosti njihovih poduzeća i boljeg pozicioniranja na turističkom tržištu
U okviru investicije predviđen je Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za razvoj turističkih proizvoda prihvatljivih za okoliš, učinkovitost resursa te zelenu i digitalnu tranziciju procijenjene alokacije 1.020.000.000 kn.
Na natječaj će se moći prijaviti mala, srednja i velika poduzeća u djelatnosti turizma i ugostiteljstva, uključujući putničke agencije, turoperatore i pružatelje ostalih rezervacijskih usluga te djelatnosti iznajmljivanja i davanja u zakup (leasing) plovnih prijevoznih sredstava i djelatnosti zabavnih i tematskih parkova te javno-privatno partnerstvo.
Prihvatljivi prijavitelji morat će do trenutka prijave projekta imati registriranu djelatnost iz sektora turizma, ali ta djelatnost neće morati biti registrirana kao primarna djelatnost. Projekt će, dakle, moći prijaviti poduzeća koja po prvi puta stupaju u tu djelatnost.
Partneri će moći biti trgovačka društva u državnom vlasništvu ili JLP(R)S, pravne osobe u JPP, korisnici koncesija, mala, srednja i velika poduzeća u vezanim proizvodnim i uslužnim djelatnostima u lancu vrijednosti turizma i drugi.
Sve to svuči sjajno, ali kako se pobrinuti da se sredstva na raspolaganju zaista i iskoriste?
Jedino reagiranjem na vrijeme. Neki koraci u pogledu pojednostavljenja procedura i smanjenja dokumentacije su učinjeni od strane resornog ministarstva, ali je i dalje velika odgovornost na poduzetnicima. Ova godina bit će najbogatija prilikama budući da se preklapaju kraj prethodnog i početak novog razdoblja, a još kratko su na raspolaganju i sredstva iz Fonda solidarnosti tako da je svakako uputno angažirati stručnjake, pripremiti se i ništa ne prepustiti slučaju.
Stanje apsorpcije 2014.-2020.
Dostupno: 10,7 mlrd. kuna
- Vrijednost objavljenih sredstava: 132,58%
- Vrijednost ugovorenih sredstava: 123,02%
- Vrijednost plaćenih sredstava: 64,12%
- Vrijednost ovjerenih sredstava: 53,48%
Europska komisija odobrila je novu kartu regionalnih potpora za Hrvatsku za razdoblje 2022. – 2027. Što se tu promijenilo?
Primjenom nove karte regionalnih potpora profitirat će svi poduzetnici jer će intenzitet sufinanciranja biti veći i za MSP-ove i za velike poduzetnike, ovisno o regiji kojoj pripadaju. Dosadašnja podjela Hrvatske na dvije NUTS2 regije, kontinentalnu i jadransku Hrvatsku, od 1. siječnja 2022. se mijenja u četiri – panonsku, sjevernu, jadransku Hrvatsku i Grad Zagreb. Intenzitet potpore za srednja poduzeća penje se do maksimalno 60%, a za mala do maksimalno 70% prihvatljivih troškova, koliko će moći dobiti poduzetnici u najslabije razvijenim regijama.
Ako uzmemo u obzir da je potpora za srednja poduzeća do sada iznosila 35%, odnosno 45% za mala, jasno je da je uvećanje potpore u novom razdoblju dodatan poticaj za korištenje EU sredstava. Stope regionalnih potpora rastu i za velike poduzetnike, koji su dosad mogli sufinancirati svoje projekte s 25% potpore. Sada veliki poduzetnici u panonskoj i sjevernoj Hrvatskoj mogu očekivati potporu od 50%, u jadranskoj Hrvatskoj 40%, a u Gradu Zagrebu 35%.
Imate li neki savjet za sve potencijalne korisnike ovih izvora financiranja koje ste do sada naveli?
Savjet je više-manje uvijek isti: „Započeti čim prije s planiranjem svojih projekata kako bi spremni dočekali natječaje u najavi.“ Rok za provedbu svih reformi i investicija iz NPOO-a je 31. kolovoza 2026. godine, što je kratak period za projektni ciklus. Vremena je malo, a da bi ta utrka s vremenom završila u korist poduzetnika, ključno je na vrijeme planirati investicije, što se posebice odnosi na poduzetnike koji planiraju infrastrukturna ulaganja i moraju imati spremnu projektno-tehničku dokumentaciju te riješene imovinsko-pravne odnose.
