U odnosu na japansku valutu, cijena eura pala je, pak, 1,2 posto, na 107,30 jena.
Dolar je prema japanskoj valuti ojačao 2,2 posto, pa je njegov tečaj dosegnuo 83,10 jena.
Dolarov indeks rastao 2 posto
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošloga tjedna 2 posto, na 81,02 boda. U jednom trenutku dosegnuo je i 81,09 bodova, najvišu razinu od početka prosinca.
Uspon dolara zahvaljuje se makroekonomskim podacima koji pokazuju da američko gospodarstvo jača. Industrijska proizvodnja i dalje raste, kao i potrošnja Amerikanaca, a polagano, ali sigurno oporavlja se i američko tržište rada.
– To potiče očekivanja o samoodrživom rastu, podupire kamatne stope i u velikoj mjeri pruža podršku dolaru – kaže Bon Sinche, analitičar u tvrtki RBS Global Banking and Markets.
Najave emisije novih obveznica pritisnule euro
S druge strane, euro je pod pritiskom najave novih emisija obveznica niza članica eurozone.
Procjenjuje se da će idućega tjedna Njemačka, Nizozemska, Italija, Španjolska i Portugal na primarno tržište plasirati nove obveznice vrijedne između 20 i 22 milijarde eura.
– Emisije obveznica idućega tjedna u Španjolskoj, Portugalu i Italiji bit će dobar test raspoloženja investitora. Strah od prevelike ponude obveznica u krakom roku podupire rast cijena njemačkih obveznica na račun obveznica perifernih članica – kaže Nick Stamenkovich, strateg u fondu Ria Capital Management.
Najviše se strahuje kako će na tržištu biti prihvaćene obveznice Portugala i Španjolske, koje bi mogle biti prisiljene krenuti stopama Grčke i Irske i zatražiti financijsku pomoć EU-a.
Zbog toga rastu prinosi na vrijednosne papire tih članica eurozone. U petak je razlika između prinosa po 10-godišnjim portugalskim obveznicama i odgovarajućim njemačkim obveznicama porasla za 13 baznih bodova, na 433 boda, a između španjolskih i njemačkih za 6 baznih bodova, na 264 boda.
Portugal će nove obveznice na tržištu ponuditi u srijedu, a Španjolska u četvrtak. Razina potražnje i prinosa na obveznice tih zemalja mogla bi utjecati na smjer eura. Rast troškova zaduživanja dodatno bi pritisnuo ionako oslabljenja gospodarstva tih dviju članica eurozone.
