Euro – sigurn(ij)a luka za europske ekonomije

Globalna kriza koja je najmoćnije svjetske ekonomije pokosila u nekoliko mjeseci pokazala je drugu stranu medalje koju nosi vlastita valuta. Bez obzira na visok standard koji imaju primjerice Švedska i Danska, njihove vlade jednostavno nemaju dovoljno financijske snage izolirano odgovarati na globalne izazove, što se reflektira na snagu tih valuta. Kontinuirano opadanje skandinavskih kruna, a pogotovo potpuna nemoć Islanda da sam sanira krizu, promijenilo je tradicionalno izolacionističku politiku sjevernih europskih zemalja prema monetarnoj uniji.

Sterling ili euro?

Velika Britanija pokušava smanjivanjem PDV-a i pomoći ugroženim segmentima društva održati gospodarstvo na stabilnoj razini, što joj samo donekle uspijeva jer funta već neko vrijeme pada u odnosu na euro. Čak i tradicionalistički Britanci, sentimentalno vezani uz krunu koja je u povijesti bila platno sredstvo u pola svijeta, gledaju prema euru. Činjenica je da nikad nije bio bolji politički trenutak za ulazak u monetarnu uniju.

ECB (European Central Bank) s druge strane pokušava pomoći posrnulim gospodarstvima smanjujući kamate. Neposredni razlog bilo je sve veće usporavanje njemačkoga gospodarstva krajem prošle  godine. Iako je Njemačka godinama ekonomski motor EU, problemi su bili dovoljni da ECB smanji kamate. Kamate su naravno vezane uz euro, a njihovo je snižavanje moguće zbog usporavanja inflacije u posljednjem kvartalu 2008.

Zajedno jači

Recesija je jača nego što se činilo prvih mjeseci. U ekonomskim (ne)prilikama koje cijele zemlje kompletnih nacionalnih ekonomija dovodi do ruba bankrota pokazala se snaga Europske unije. Iako još postoji oprez i sumnje, javlja se i optimizam: pozivi političkih vođa na potrošnju radi očuvanja radnih mjesta i vjeru u skori ulazak u manje turbulentne ekonomske vode.