Europska središnja banka – majka svih banaka Staroga kontinenta

Prvoga siječnja 2002. godine u zemlje EU uveden je euro, koji je zamijenio nacionalne valute, otvorio tržište i strateški ojačao utjecaj Staroga kontinenta u svijetu.

Kako je počelo?

Europska središnja banka (ECB) osnovana je 30. lipnja 1998. godine, sa sjedištem u Frankfurtu, naslijedivši tako Europski monetarni institut. Prvi predsjednik ECB-a bio je Wim Duisenberg, nizozemski ministar financija.

Jedna od najmlađih svjetskih središnjih banaka ima stroge makroekonomske kriterije za svoje članice: stabilnost cijena, održavanje inflacije na razini od dva posto, ograničavanje javnoga duga na maksimalno 60 posto BDP-a, stabiliziranje tečajnih razlika…

ECB u suradnji s nacionalnim središnjim bankama vodi brigu o kamatnim stopama, što se pokazalo posebno važnim kada su recesijom oslabljena nacionalna gospodarstva pokušala naći manevarski prostor za reanimaciju.

Monetarna politika ECB-a

Prilikom postizanja primarnog cilja, stabilnosti cijena, Središnja banka učestalo je suočena s visokom razinom nesigurnosti i prirodom ekonomskih šokova te postojanošću i jakošću odnosa koji povezuju makroekonomske varijable.

Prvo, monetarna politika bit će znatno djelotvornija ako čvrsto ugradi inflatorna očekivanja. Drugo, Središnja banka mora ustanoviti kakva je monetarna politika potrebna danas da bi se održala stabilnost cijena u budućnosti, nakon što se izrazi transmisijsko kašnjenje. Dakle, zbog vremenskoga kašnjenja transmisijskog mehanizma monetarna politika mora biti dalekovidna. Treće, zbog kompleksnosti transmisijskog procesa te postojanja velikog elementa nesigurnosti koji okružuje učinke monetarne politike mora biti srednjoročne orijentacije. Napokon, uspješna monetarna politika mora imati široku osnovicu, uzimajući u obzir sve relevantne informacije da bi se razumjeli faktori koji vode ekonomski razvoj te se ne smije osloniti samo na jedan model ekonomije.

Europska središnja banka usvojila je strategiju monetarne politike kako bi osigurala dosljedan i sistematski pristup odlukama monetarne politike. Takva strategija monetarne politike utjelovljuje navedena opća načela da bi zadovoljile potrebe postavljene Središnjoj banci.