Uvođenje reda u sustav plaćanja i brže rješavanje dugova uvjeti su oporavka gospodarstva. Kako unaprijediti naplatu potraživanja bila je tema okruglog stola u organizaciji mjesečnika Banka.
O prijedlogu Vlade u svezi poboljšanja naplate i likvidnosti te odgovornosti menadžera prvi je govorio Srđan Oreb, generalni direktor Badela 1862. “Vlada se definitivno morala uhvatiti u koštac s nelikvidnošću, a o eventualnom uspjehu još je rano za procjenu. Nema sumnje da se provodi snažna naplata poreza, no s druge strane očit je pad proizvodnje, a to stvara veliku presiju na gospodarstvo i građanstvo koje podnosi najveći teret”.
Smatra da, prihvate li se novi zakoni koji su trenutno na čitanju, Hrvatska uskoro neće imati direktora jer oni će za sve nepravilnosti i poteškoće u poslovanju (koje mogu nastati ne nužno njihovom krivicom) odgovarati svojom imovinom. Zakon mora na doradu, smatra Oreb, jer na ovaj način sudbeni dio ostavlja se samo Poreznoj upravi.
Metode naplate dugovanja
U cilju ubrzanja naplate potraživanja Porezna uprava uvodi probni sustav e-ovrhe u srpnju čime će doći do ujednačenog i pravovremenog postupanja. Dinka Salamić iz Porezne uprave pojasnila je da će se time uvesti kontrola trenutka pokretanja ovrhe ali i pravovremene dostave rješenja za izvršenje, što do sada i nije bio slučaj. Važno je dodati da će se time isključiti diskreciono pravo na pokretanje postupka ovrhe, odnosno prema svima će se jednako postupati. Primjena ovog sustava na području cijele zemlje počinje u rujnu.
Nekoliko je metoda kojima se banke služe kada je riječ o poboljšanju naplate dugovanja. Bilo da je riječ o pravnom subjektu ili fizičkoj osobi banke se koriste strateškom odrednicom u obliku individualnog pristupa. Nenad Mećava iz Zagrebačke banke pojasnio je da ta banka ima sustav ranih upozorenja koje kroz razne mehanizme ukazuju na eventualne probleme klijenta koji može rezultirati kašnjenjem u podmirenju obveza. Da bi se izbjegla neželjena situacija, banka, temeljem iskustva sa svojim klijentima a i povjerenja, ukoliko klijent to želi daje savjete što učiniti, a u najgorem slučaju može doći do restrukturiranja klijenta ili sve završiti na sudu. “Što se ranije otkrije, problem je lakše riješiti”, poručio je Mećava.
Lani je na tržištu udio loših plasmana kredita za poduzeća iznosio 20 posto, dok je prije četiri godine bio 7,5 posto. Kod stanovništva je mnogo bolja situacija i iznosi osam posto. Dubravko-Ante Mlikotić iz RBA kaže da i ta banka, slično ZABA-i, ima osobni pristup rješenju problema klijenta s plaćanjem kojem je cilj prepoznati ranu fazu problema, što je najlakše po prometu po računima. Rana faza naplata potraživanja podrazumijeva restrukturiranje i praćenje poslovanja klijenta, a kasna sudske postupke u naplati (ovrha).
Agencije za naplatu potraživanja
U naplati potraživanja sve češće osim banaka i Porezne uprave sudjeluju i Agencije za naplatu potraživanja. Naravno, tu nije riječ o “likovima” od dva metra visine i širine koji vam dolaze na vrata i prijete već… “Riječ je o dva načina naplate dugovanja i to usmenom i pismenom korespodencijom. Klijenta možemo nazvati ili poslati pismo i podsjetiti ga da ima dugovanje nastalo korištenjem roba i u sluga. Agencija ne poznaje treći način naplate dugovanja”, rekla je Barbara Cerinski, generalna direktorica EOS Matrix Hrvatska. Napomenula je kako je lakše naplatiti tek nastalo dugovanje nego ono od prije godinu, dvije jer velika je vjerojatnost da se u međuvremenu pojavi još tražitelja dugovanja.
Hrvatski Telekom se protiv dugovanja klijenata nosi čestim upozorenjima o načinjenim troškovima, a naplata je prisilna – automatizirana i individualizirana. Prema riječima Mirjane Jurišić, HT u naplati dugovanja koristi usluge agencija i odvjetnika.
Sve do pojave krize, točnije 2008. godine leasing je bio na vrhuncu. Čak u 90 posto slučajeva leasing se koristio u gospodarstvu, izvozu i investicijama. U zadnje tri godine osjetno je pala potražnja za leasingom i to za oko 27 posto. Naravno, i ovdje je riječ u kašnjenju s plaćanjem, 19 posto portfelja kasni s plaćanjem 30 dana, 15 posto 120 dana od čega 84 posto kašnjenja je više od godine dana. Iako zakon predviđa raskid ugovora ako je primatelj leasinga u dva uzastopna roka u zakašnjenju, u praksi je to nakon tri puta, a naplata se provodi putem mjenica i zadužnica koje se prosljeđuju Fini i ovrhom. No, da ne bude sve crno, kaže Darko Urukalović, član Uprave S-Leasinga, moguć je i reprogram dugovanja, tolerancija u dužem roku podmirenja dospjelih potraženja te prilagodba leasing obroka ovisno o dužnikovoj sposobnosti plaćanja.