Forenzika Prima: Kako provođenje reformi funkcionira u praksi?

Zahvaljujući posljednjim, vrlo neizvjesnim parlamentarnim izborima riječ reforme postala je najkorištenija u hrvatskom medijskom prostoru. Premda su reforme godinama svi zaobilazili u širokom luku te su se koristile čak i populističke mjere koje su dodatno otežavale stanje i dovele ga do skore neodrživosti, sada su svi postali svijesni nužnosti korjenitih reformi sustava.

Od reformi će profitirati svi, neovisno o tome što će je i svi platiti, svatko na svoj način. U reformama koje bi trebale olakšati poslovanje, nameće se dojam da su najčešće spominjani poduzetnici, naročito oni mali, kojima će nova Vlada, neovisno tko ju sastavio, pomoći u otklanjanju prepreka na putu do uspjeha. Ukidanje parafiskalnih nameta, razne olakšice i poticaji kao i smanjenje administrativnog opterećenja poduzetnici s nestrpljenjem očekuju, a nešto od toga trebalo bi biti ostvareno donošenjem novog Zakona o računovodstvu koji stupa na snagu 1. siječnja 2016, a koji je donesen kao posljedica Direktive EU 2013/34/EU koja zemlje članice obvezuje na usklađivanje nacionalnih računovodstvenih zakona i propisa s EU regulativom.

Mislimo najprije na male

‘Mislimo najprije na male’ načelo je koje bi trebalo biti temelj postupanja prema malim poduzetnicima za sve zemlje članice EU te je dio nekoliko direktiva koje se bave problematikom poduzetništva, pa tako i već spomenute direktive temeljem koje je donesen novi Zakon. Misao vodilja novog Zakona trebala je biti smanjenje administrativnog opterećenja malih poduzetnika kada je riječ o obvezi podnošenja financijskih izvještaja, pa je zato uvedena nova kategorija poduzetnika uz male, srednje i velike pod nazivom ‘mikro poduzetnici’. Konkretni učinak te mjere je preseljenje oko sto tisuća dosad malih poduzetnika u spomenutu kategoriju, a ovisno o veličini poduzetnika Zakonom su propisane različite obveze vezano za financijske izvještaje i financijsko izvještavanje.

Ostali noviteti

  • Uvodi se razvrstavanje grupa poduzetnika na male, srednje i velike; male grupe neće morati sastavljati konsolidirane financijske izvještaje.
  • Izlazni računi više se ne moraju potpisivati ako su sastavljeni sukladno poreznim propisima i ako sadrže ime i prezime odgovorne osobe.
  • Produljeni su obvezni rokovi čuvanja knjigovodstvenih isprava sa 7 na 11 godina. zapravo je riječ o usklađenju s Općim poreznim zakonom, tako da sada u svim propisima stoje isti rokovi.
  • Rok za zaključivanje poslovnih knjiga je 4 mjeseca (do 30. travnja sljedeće godine), a mogu se mijenjati do trenutka usvajanja financijskih izvješća od strane skupštine.
  • Inventura se mora provesti do kraja poslovne godine.
  • Odgovornost za godišnje financijske izvještaje proširuje se na sve članove uprave poduzetnika i njegovog nadzornog odbora (ako postoji), odnosno na sve izvršne direktore i upravni odbor te će spomenute izvještaje morati potpisivati.
  • Trgovačko društvo koje na datum bilance ima dobit raspoloživu za podjelu članovima društva (prema odredbama ZTD-a) dužno je takvu dobit najprije uporabiti za unos u ostale rezerve iz dobiti za pokriće:
  1. a) neotpisanih troškova razvoja iskazanih u aktivi
  2. b) dobiti koja se može pripisati sudjelujućim interesima u iznosu koji nije primljen niti se njegova isplata može zahtijevati.
  • Veliki poduzetnici i subjekti od javnog interesa iz djelatnosti rudarstva i sječe primarnih šuma obvezni su podnositi novi godišnji izvještaj i konsolidirani godišnji izvještaj o plaćanjima javnom sektoru, koji se obvezno uključuje u godišnje izvješće.

Ali to nije sve…

Novi Zakon o računovodstvu ne samo da ne olakšava poslovanje, nego ga dodatno komplicira i otežava.  Uvode se brojne interne kontrole i propisuju dodatne odgovornosti: trebat će potpisom ovjeravati svaku knjigovodstvenu ispravu te time i jamčiti za njenu vjerodostojnost i urednost, kao i potpisom ovjeravati ispravu prije unosa u poslovne knjige te odgovarati za njenu ispravnost i potpunost. Riječ je o golemom dodatnom poslu, pogotovo za velike porezne obveznike, koji na taj način moraju potpisati na tisuće dokumenata mjesečno.

U isto vrijeme, standardizacijom kontnog plana uvodi se obveza da sva društva u RH na istim mjestima knjiže iste promjene. Pri tome kontni plan, na način kako je postavljen, otežava knjiženja, a olakšava nadzor poslovanja od strane Porezne uprave, naročito među povezanim društvima. Ovdje vrijedi istaknuti da je rečeno da će se odgoditi primjena novog kontnog plana, no Zakon još nije izmijenjen, a za mjesec dana započinje njegova primjena. Osim toga, odredba prema kojoj trgovačko društvo koje na datum bilance ima dobit raspoloživu za podjelu članovima društva (prema odredbama ZTD-a dužno je takvu dobit najprije uporabiti za unos u ostale rezerve iz dobiti za pokriće) upitne je zakonitosti. Naime, nejasno je kako Zakon o računovodstvu može mijenjati odredbe Zakona o trgovačkim društvima? Isto tako, kako Zakon o računovodstvu može propisivati obveznike revizije i stavljati van snage odredbe Zakona o reviziji?

Ukratko, ovim se Zakonom pokazalo da od reformi prema sadašnjem stanju možemo očekivati isto ono što smo do sada dobivali: bombastične najave i promjene kozmetičke prirode koje u praksi kompliciraju i otežavaju postojeće stanje.

 

Untitled

Autor: Diana Antičić direktorica je i osnivačica društva Forenzika Prima. Društvo je utemeljeno 2012. godine s ciljem pružanja usluga porezne forenzike i drugih srodnih usluga.

Društvo se tako uz forenziku, bavi i poslovima revizije, procjene vrijednosti društava, sudskim vještačenjima te za sve navedeno posjeduje neophodne licence. Društvo za potrebe svojih klijenata pruža i menadžment savjetovanje te specijalizirano savjetovanje u restrukturiranju organizacije računovodstveno-financijskih sektora.

Antičić je kao ovlaštena porezna savjetnica, također i partnerica u javnom trgovačkom društvu za porezno savjetništvo Antičić – Jakovljević – Kušeta te članica Europske mreže žena ambasadorica poduzetništva.

 

Podijeli

Odgovori

Top