Pokret je nastao sredinom 60-ih u SAD-u. Pored hrane, u smeću traže i predmete koje je moguće reciklirati pa tako nerijetko skupljaju boce, baterije i željezo. Zalažu se za zaštitu okoliša, a protive globalizmu i kapitalizmu.
Život na rubu zakona
Freeganisti su najčešće studenti i buntovni pripadnici srednjeg sloja. Na hranu ne troše ni lipu, a umjesto u prodavaonici namirnice nabavljaju u kontejnerima za smeće. Žive na rubu zakona, jer otpad u većini zemalja i dalje ima svog vlasnika sve dok ne završi na odlagalištu. Do problema dolazi kada preskaču ograde te prekopavaju kontejnere supermarketa i restorana, ali incidenti najčešće završavaju na opomeni.
„Dok jedni bacaju, drugi umiru od gladi“
Freeganiste pokreće želja za suzbijanjem gladi u zemljama trećeg svijeta. U svojim javnim nastupima i brošurama ističu da je hrana izrazito nepravedno raspodijeljena „dok jedni bacaju namirnice, drugi umiru od gladi.“ Također, protive se masovnoj proizvodnji hrane, a posebno upozoravaju na neadekvatno držanje životinja zbog čega se većina freeganista ujedno smatra vegancima. Pripadnici pokreta nerijetko su i politički aktivni.
Cijeli članak pročitajte na Metro portalu