Još početkom 2012. bilo je jasno da će dužnička kriza i problemi Grčke ponovno biti među glavnim temama – unatoč tome što je njemački ministar financija Wolfgang Schäuble već u siječnju nastojao umanjiti ozbiljnost problema. U jednom radijskom intervjuu upozorio je da ne treba dramatizirati. Političar Kršćansko-demokratske unije u Berlinu je izjavio kako je besmisleno govoriti o najgoroj krizi od završetka Drugog svjetskog rata: “Naše gospodarstvo je, kako tvrdi Standard & Poor’s, toliko čvrsto da opasnosti nema, postoji samo opasnost od ‘zaraze’, budući da imamo zajedničku valutu. Stoga moramo učiniti sve kako bismo je stabilizirali, kako bismo se učinkovitije borili protiv tih zaraznih pojava, a to ćemo, između ostalog, postići uspostavom europskog stabilizacijskog mehanizma.“
Oprost duga Grčkoj
U slučaju Grčke u početku je ostvaren napredak: u ožujku je preko 85 posto privatnih vjerovnika kao što su banke, osiguravajuća društva i fondovi glasovalo za oprost duga. Odrekli su se više od polovice nominalnih vrijednosti svojih grčkih obveznica. U pozadini ove naizgled velikodušne geste krila se, pak, bojazan da će u slučaju iznenadne insolventnosti grčke države izgubiti sve. No, ta je opasnosti time spriječena barem na neko vrijeme; bez oprosta duga Grčka bi ubrzo bila bankrotirala. Svoje olakšanje nakon ovog koraka izrazio je i grčki ministar financija Evangelos Venizelos: “Jako je važno da smo danas smanjili naš dug. Riješili smo se tereta od preko 100 milijardi eura. To je polovica našeg gospodarskog volumena. To smo dugovali idućim generacijama.”
Atenski mediji klicali su od sreće: oprošten je najveći dug u povijesti. A atenska burza napokon je ponovno mogla poslovati bez nervoze. Sukladno tome, reakcije u Njemačkoj bile su optimistične. “Ono najgore još uvijek nije prošlo, ali na dobrom smo putu. A činjenica da smo u ove dvije godine korak po korak uspjeli u djelo provesti ono što smo i namjeravali, i o čemu smo uvijek iznova raspravljali s Grčkom je razlog za nadu da ćemo na tom putu napredovati i dalje“, komentirao je njemački ministar financija Schäuble.
U oprostu duga sudjelovale su praktički sve banke i institucije koje su kupile grčke državne obveznice. Time je otvoren put i drugom paketu pomoći Grčkoj, u visini od 130 milijardi eura, koji je Europska unija odobrila u ožujku.
Za sve im kriva – Angela!
Ministri financija eurozone u ožujku su također odlučili povećati fond za spas eura ESM s planiranih 500 na oko 800 milijardi eura. No, planovi za oporavak Grčke, pa makar on bio i spor, izjalovili su se. Zbog drastičnih mjera štednje output zemlje i dalje se smanjuje, a zaduženost po glavi stanovnika i dalje je visoka – unatoč oprostu duga, podsjeća DW.
Premda većina Grka za mjere štednje Europske unije krivi njemačku kancelarku, Angela Merkel u listopadu je posjetila Atenu. Tamo je izrazito pohvalno govorila o napretku koji je Grčka ostvarila u borbi protiv krize. Nakon sastanke s grčkim premijerom Antonisom Samarasom Merkel je izjavila: “Danas sam ovamo došla čvrstog znanja i svijesti o tome da je razdoblje koje Grčka proživljava prije svega teško razdoblje za njezine stanovnike, da mnogi ljudi pate i da im se uzima mnogo. Stoga želim i reći da je prevaljen zaista velik dio puta… Učinjeno je mnogo toga, no neke stvari još treba učiniti. A Njemačka i Grčka će po tom pitanju intenzivno surađivati.“
Ni danas nitko ne može dati odgovor na pitanje kada i kako će kriza biti prevladana, osobito zbog toga što uz Grčku, Irsku i Portugal u neprilike upadaju i druge članice eurozone. Uz Španjolsku i Italiju u raspravama o krizi sve se češće spominje i Francuska.
Schlecker u stečaju
U Njemačkoj se za negativne napise pobrinuo lanac drogerija Schlecker koji je već u siječnju podnio zahtjev za otvaranjem stečajnog postupka. Unatoč intenzivnoj potrazi nisu nađeni investitori koji bi ga spasili. Nešto manje od pola godine kasnije stečajni upravitelj Arndt Geiwitz je priznao: “Stvari se čak ne daju ni uljepšati. Usprkos svim nastojanjima na kraju nismo uspjeli naći rješenje i većinu Schleckerovih podružnica morat ćemo rasprodati u lipnju.“
Do kraja lipnja diljem Njemačke zatvoreno je oko 7.000 Schleckerovih trgovina s oko 30.000 zaposlenika. U jesen je 14.000 od 23.300 bivših zaposlenika koji su bili prijavljeni na zavodu za zapošljavanje još uvijek tražilo posao. Još je jedno poznato ime nestalo iz njemačke gospodarske svakodnevice – Neckermann, nekadašnji kralj kataloške prodaje, nakon kataloga zatvorio je i svoju internetsku trgovinu. Sudbina ne mazi ni ne baš tako tradicionalne njemačke proizvođače fotonaponskih sustava: pad cijena na tržištu solarnih modula odmah je pokosio nekoliko tvrtki.
Kraj “ere Ackermann”
Krajem svibnja u najvećoj njemačkoj banci Deutsche Bank okončana je era Josefa Ackermanna. Vidljivo ganut, 64-godišnji Švicarac nakon deset godina oprostio se od svojih dioničara s osobnom bilancom i dozom hvalospjeva samome sebi. Na sjednici dioničara u Frankfurtu, na kojoj je posljednji put sudjelovao kao predsjednik Upravnog odbora, rekao je:
“Osjećam tugu opraštajući se od zemlje koja me primila raširenih ruku i koja se prema meni uvijek odnosila s velikom otvorenošću. Drago mi je što, kada na kraju svega podvučemo crtu, mogu reći da su rezultati pozitivni i što ovu banku u dobrom stanju predajem u ruke svojim nasljednicima.“
Deutsche Bank 1. srpnja je dobio novo vodstvo: kormilo zajednički preuzimaju dosadašnji šef odjela za investicijsko bankarstvo Anshu Jain te Jürgen Fitschen, koji je bio zadužen za poslovanja unutar Njemačke. Još prije stupanja na dužnost dvojac je u potpunosti promijenio rukovodeću garnituru najveće privatne banke u Njemačkoj.
Višak kapaciteta, zatvaranja tvornica, mjere štednje – kriza prodaje u 2012. godini snažno je pogodila proizvođače automobila. Upozorenja nije bilo, a broj novih registriranih vozila past će vjerojatno i sljedeće godine. “Čeka nas dugo razdoblje suše, tri, četiri, pet godina jako loše prodaje. Stoga treba prilagoditi kapacitete”, rekao je Ferdinand Dudenhöffer, stručnjak za automobile sa Sveučilišta Duisburg-Essen. On smatra da Europa ima industriju s dvije brzine: proizvođači automobila kao što su Fiat, Opel, Ford, Renault i Peugeot-Citroen sa svojim su malim vozilima dosad bili uspješni prije svega u južnoeuropskim zemljama. Budući da su tamošnja tržišta zbog krize doživjela krah, ti su proizvođači pretrpjeli gubitke. Najviše masovnih otpuštanja te čak i zatvaranja tvornica bilo je kod Francuza i Opela.
Najskuplje gorivo u povijesti
Njemački proizvođači automobila poput Daimlera, BMW-a i Volkswagena te njihove tvrtke-kćeri Audi i Porsche su, s druge strane, gubitke u Europi kompenzirali rekordnom prodajom u SAD-u i naprednijim zemljama u razvoju. “Recimo, VW prodaje 30 posto svojih vozila u Kini. To pomaže u nadoknađivanju gubitaka. Tako Nijemci ni približno nisu pogođeni krizom kao Francuzi i Talijani.“
No, oslabi li kinesko tržište – iz kojih god razloga – njemački proizvođači automobila pretrpjet će goleme gubitke.
Ono što vozače automobila u Njemačkoj osobito smeta je to što su u ovoj godini za gorivo morali izdvajati više novca no ikad. Prema podacima njemačkog autokluba ADAC-a 2012. je po pitanju punjenja spremnika bila najskuplja godina u povijesti. A prema procjenama stručnjaka rekordi će padati i u 2013.
Facebook na burzi
“U ime zaposlenika Facebooka želio bih svim ljudima koji koriste Facebook i naše proizvode poručiti samo ovo: hvala vam” – tim se riječima osnivač Facebooka Mark Zuckerberg uz klicanje tisuća svojih zaposlenika putem video prijenosa iz Facebookovog sjedišta u Silicijskoj dolini zahvalio korisnicima svoje društvene mreže. Povod za ovaj govor zahvale bio je izlazak Facebooka na burzu 18. svibnja. Međutim, još je bilo neizvjesno kako će ubuduće izgledati poslovni model te internetske društvene mreže.
I tako je Facebook uprskao svoj s uzbuđenjem iščekivani izlazak na burzu. Dionice su ubrzo značajno izgubile na vrijednosti pa sa 17,55 američkih dolara nisu vrijedile ni polovicu ishodišne cijene od 38 dolara. Mark Zuckerberg je tim padom tečaja na Forbesovoj ljestvici najbogatijih Amerikanaca također pao – s 14. na 36. mjesto. Njegovo virtualno bogatstvo smanjilo se sa 17,5 na 9,4 milijardi dolara. Ipak, tečaj se potkraj godine blago oporavio.
Stručnjak za medije Ossi Urchs smatra da je snaga Facebooka u tome da u Njemačkoj, kao ni ostatku svijetua trenutno nema pravu konkurenciju: ” To je ono što bismo mogli nazvati drugom stranom učinka društvene mreže. Kad je jedna društvena mreža dovoljno velika, ljudima je besmisleno koristiti druge društvene mreže, ako su svi njihovi kontakti na jednoj zajedničkoj platformi. Stoga tu očito postoji tendencija monopolizacije, a ovo trenutno možemo vidjeti na primjeru Facebooka.“
Facebook je u jesen primio i milijarditog člana. No, većina njih toj društvenoj mreži pristupa s pametnih telefona i tablet računala. Tako im se gotovo uopće ne prikazuju promidžbene poruke i Facebook na njima zarađuje znatno manje. Tvrtka je potom uvela novi format reklamiranja i objavila da je polučio i prve uspjehe. Sada se oglasi izravno prikazuju u prenesenim porukama, dakle i na mobilnim uređajima. No, još je neizvjesno kako će se ovo odraziti na brojke.
Pomama za tablet-računalima i dionicama njemačkih tvrtki
S druge strane, uoči Božića porasla je prodaja tablet-računala. Sve više proizvođača u ponudi.
“Ovo tržište zapravo je nastalo nakon uspjeha iPada. Tablet računala bilo je i prije, ali s uspjehom iPada na tržište su ih izbacili i Amazon i Google pa sada svatko želi sudjelovati u tom tržištu. Stoga je to sve tek početak…“ Tim je riječima Alexander Spier iz računalnog časopisa “c’t” opisao trenutnu pomamu za tablet računalima.
Mirno, tiho, ali iznimno uspješno u 2012. godini bilo je tržište dionicama. Njemački burzovni indeks Dax 12. prosinca popeo se na preko 7.600 bodova te time zabilježio najvišu vrijednost od sredine siječnja 2008. godine. “Godina 2011. bila je jako loša. I mi smo, eto, iz loše godine u novu krenuli punom parom te smo, uz sve ostalo, uplatili dodatne iznose. Europska središnja banka nam je pomogla time što je u biti stabilizirala eurozonu te ulagačima – osobito međunarodnim – poručila: ‘Na nas možete računati. Nećemo dopustiti da euro propadne” – tako je Hennig Gebhardt, stručnjak za dionice u DWS-u, investicijskom društvu i tvrtki-kćeri Deutsche Bank, opisao uspjeh vrijednosnih papira. Dax se s rastom od oko 29 posto približava najvećem plusu od 2003. godine. Indeks srednje velikih poduzeća MDax od siječnja je porastao za čak 35 posto. Ovom poletu kraj se još ne nazire, premda – kako to inače i biva na tržištu dionica – na umu valja imati visoku volatilnost, odnosno fluktuacije vrijednosti.
„Načelno smatram da će se okolnosti značajno poboljšati. Volatilnost možemo očekivati i sljedeće godine. Razvoj situacije u Španjolskoj mogao bi dovesti do napetosti. Italija i Njemačka izlaze na izbore. To su pretpostavke za višu volatilnost. S time se, nažalost, morate pomiriti ako imate posla s dionicama. No, veći rizik donosi i veću zaradu”, zaključuje Gebhardt.
