Ovim putem Vas podsjećamo na nekoliko bitnih stavki kod formiranja porezne obveze obrtnika i slobodnih zanimanja. Prije svega na činjenicu da se kod obrta i slobodnih zanimanja primjenjuje načelo blagajne koje je definirano u čl.12.st.4.Zakona, što znači da se primici i izdaci od poslovnih događaja utvrđuju tek nakon stvarno primljenih uplata i isplata. Ako primici i izdaci nisu evidentirani u novcu već u drugim dobrima, evidentiramo ih kao primitke i izdatke u naravi, a njihova vrijednost utvrđuje se prema stvarnoj tržišnoj vrijednosti.
Vrste poslovnih primitaka
• Primici od obavljanja djelatnosti, to jest primici od prodanih dobara i usluga koji su naplaćeni u poreznom razdoblju od 01.01. do 31.12.2010.godine. Primicima se također prema čl.8.st.10.Pravilnika smatraju i predujmovi koji su primljeni u poreznom razdoblju za isporuku robe i usluga, a na temelju predujma porezni obveznik se obvezao da isporuči određena dobra ili usluge
• Primici su i svote državnih pomoći, poticaja i potpora koje se trebaju evidentirati u poslovnim knjigama
• Ukoliko nam vjerovnik ili kreditor oprosti dug, tada otpisani dug predstavlja primitak u naravi
• Ukoliko se obrtnik iz osobnih razloga odrekne potraživanja, a ta bi ista potraživanja u obračunskom razdoblju ili kasnije dovela bi do primitka, iznos otpisanog potraživanja također postaje primitak u naravi i to u godini kada je obrtnik donio odluku o odricanju
• Primici kod zatvaranja obrta – ovo je jedini trenutak u kojem se odstupa od načela blagajne te se sva potraživanja, koja još nisu naplaćena, smatraju primitkom Također imovina koja nakon zatvaranja ostaje nositelju obrta, kao što su zalihe robe, proizvoda, dugotrajne imovine, materijala i sl. procjenjuje se prema tržišnoj vrijednosti i knjižimo je u poslovnim knjigama kao primitak u naravi
• Primicima postaju i prekomjerni manjkovi koji premašuju iznos propisan odlukom Hrvatske obrtničke komore o dopuštenoj visini kala. Sve takve manjkove(uključujući PDV) treba proknjižiti kao primitak u naravi.
• Primicima se smatraju kamate od plasmana, osim kamata na polog po viđenju, koji obrtniku isplati banka
• Primici naplaćeni od osiguravajućih društava, refundacije plaće za bolovanje iznad 42 dana za radnika (ali ne i za obrtnika), kao i sredstva primljena od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na ime sufinanciranja troškova zapošljavanja
Postoje i određene iznimke priljeva i odljeva novca sa žiro računa koji se ne smatraju ni primitkom ni izdatkom, a to mogu biti npr. primljeni krediti, zatim primljene pozajmice vlasnika, podignuta gotovina sa žiro računa vlasnika za njegove potrebe, naplaćene kamate po sredstvima na računu, naknade za vrijeme bolovanja obrtnika i sl.
Vrste poslovnih izdataka
• Svi izdaci koji su vezani uz obavljanje obrtničke djelatnosti kao npr.:: izdaci za materijal, robu, proizvode te sve usluge vezane uz obavljanje djelatnosti
• Izdaci za osoblje: neto plaće, doprinosi te porezi koji su priznati u visini stvarnih isplata
• Otpis dugotrajne imovine (amortizacija), a za imovinu koja se nalazi na popisu do visine propisanih poreznih stopa prema Zakonu o porezu na dobit. Stope se možemo i udvostručiti, a također i primijeniti stope niže od propisanih. U oba slučaja amortizacija predstavlja priznati trošak.
• Naknade i potpore koje poduzetnici mogu isplaćivati svojim radnicima i sebi kao npr.: troškovi službenog puta, dnevnice, noćenja, prijevoz na posao i s posla, naknada za korištenje privatnog auta u službene svrhe, potpore radnicima zbog invalidnosti, propisane isplate u slučaju smrti člana uže obitelji, prigodne nagrade (božićnica, regres, terenski, otpremnine) i dr.
• Izdaci za obrazovanje i izobrazbu obrtnika ili djelatnika.
