Gospodarstvo pozdravlja kurikularnu reformu strukovnog obrazovanja i traži podršku politike u obliku poduzimanja konkretnih koraka potrebnih za provedbu reforme. Sva resorna ministarstva i sve gospodarske asocijacije moraju preuzeti nadležnosti i odgovornosti za pojedine dijelove strukovnog obrazovanja; strukovno obrazovanje nikako ne smije ostati samo u ingerenciji institucija nadležnih za obrazovanje, odnosno Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Bitno je uspostaviti partnerski odnos među svim dionicima. Glavni su to zaključci stručne rasprave pod nazivom „Budućnost strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj“, koja je održana danas u Hrvatskoj obrtničkoj komori.
Zaključeno je i da obrazovanje mora slušati potrebe gospodarstva, a gospodarstvo mora osigurati dovoljan broj mjesta za praksu. Također, potrebno je ispuniti sljedeće preduvjete za provedbu kurikularne reforme strukovnog obrazovanja: uvođenje obaveze edukacije nastavnika u strukovnim školama, izrada mreže škola i osnivanje centara kompetentnosti. Mora se inzistirati da završnost strukovnog obrazovanja uključi vanjsko vrednovanje. Potrebno je izraditi model(e) vertikalne prohodnosti. Potrebno je uvrstiti rad kao vrijednost među vrijednosti navedene u dokumentu prijedloga Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje, zaključci su sa skupa, na kojem su sudjelovali relevantni dionici s područja strukovnog obrazovanja – predstavnici HOK-a, HGK, HUP-a, resornih ministarstava, sindikata, strukovnih škola.
“Obrazovanje nema alternativu i to je razlog što s ovog mjesta tražimo da kurikularnu reformu podrži politika i da zajednički osiguramo bolju budućnost. Poučeni dugogodišnjim iskustvom sigurni smo da ćemo doći do kvalitetnog strukovnog obrazovanja jedino ako se osigura neprekidna interakcija obrazovanja i gospodarstva. Ukoliko stvarno, iskreno i istinski želimo osigurati kvalitetno strukovno obrazovanje, njegovo osmišljavanje i provedba moraju biti zajednička odgovornost Vlade, nadležnih ministarstava, gospodarskih asocijacija, obrta i poduzeća, a posebno je važan angažman svih strukovnih škola”, izjavio je predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec.
“Danas razgovaramo o kurikularnoj reformi, ali da bi proveli reformu strukovnog obrazovanja, moramo ostvariti cijeli niz drugih ciljeva. Ne smijemo zaboraviti da je strukovno obrazovanje najvažniji dio obrazovanja odraslih. Također, moramo voditi računa o kvaliteti nastavnog kadra. Škole se susreću s ozbiljnim problemima. Moramo osigurati inicijalno obrazovanje nastavnika u školama. Također, to se odnosi i na nastavnike opće obrazovnih predmeta. Moramo izgraditi cjelokupni sustav upravljanja kvalitetom”, poručio je prof. Neven Budak, predsjednik posebnog stručnog povjerenstva za praćenje i provedbu Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije.
“Ministarstvo poduzetništva i obrta u svojoj nadležnosti ima strukovno obrazovanje sukladno Zakonu o obrtu. Neke od najvažnijih vrijednosti strukovnog obrazovanja su te da se strukovne vještine stječu lakše u realnom okruženju, a ne u školskim učionicima. U poduzetništvu je bitno da dijete učimo poduzetničkim vještinama. Ono što je jasno – u Ministarstvu ćete imati jednog konkretnog i realnog stručnjaka i nekoga tko će vas podržati na nacionalnoj razini”, poručila je Ana Mandac, pomoćnica ministra poduzetništva i obrta.
Dr.sc. Boris Jokić, voditelj Ekspertne radne skupine za cjelovitu kurikularnu reformu naglasio je da je Hrvatska obrtnička komora jedna od socijalnih partnera koji je prvi prepoznao potrebu za reformom obrazovnog sustava, a zahvalio je i partnerima – Hrvatskoj gospodarskoj komori, Hrvatskoj udruzi poslodavaca i Ministarstvu poduzetništva i obrta na potpori ovih procesa. Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje je možda prvo mjesto gdje su sjele različite tendencije, dogovorile određeni prijedlog i ponudile ga javnosti, istaknuo je Jokić.
Mr. Mirela Lekić, članica stručne radne skupine za izradu prijedloga Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje, predstavljajući prijedlog, rekla je da je glavna svrha strukovnog obrazovanja stjecanje kompetencija potrebnih za određena zanimanja temeljenih na potrebama tržišta rada, na relevantnim nacionalnim strategijama razvoja gospodarstva te na mogućnosti nastavka obrazovanja. Cilj je da se učenici razviju u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada i nastavak obrazovanja, samopouzdane i poduzetne, čiji odnos prema drugima počiva na uvažavanju tuđe dobrobiti te koje aktivno i odgovorno sudjeluju u zajednici.
