Kako bi se u Hrvatskoj stvorio prostor za razvoj i rast gospodarstva, jačanje konkurentnosti i investicijske klime nužne su reforme koje su i uvjet svega, te će stoga Vlada u idućih par tjedana donijeti urgentni plan reformi od kojih sigurno neće odstupiti i koje mora provesti u najkraćem vremenu. Poručio je to danas potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić na konferenciji “Globalno & lokalno – Globalne tvrtke i hrvatski biznis”.
Riječ je o prvoj takvoj konferenciji u Hrvatskoj koja je u organizaciji poslovnog tjednika Lider okupila predstavnike domaćih i stranih tvrtki koje posluju u Hrvatskoj, političare i predstavnike lokalnih vlasti.
Grčić je, ocjenivši da je prve korake Vlada odradila kvalitetno i bez pomoći MMF-a i sličih institucija, istaknuo i kako je unatoč slabim ekonomskim pokazateljima situacija u financijskom smislu u prvih pet-šet mjeseci ove godine relativno povoljnija nego smo možda i očekivali.
Smatra važnim i što je Hrvatska uspjela zadržati kreditni rejting i smanjiti stopu zaduživanja u odnosu na prošlu godinu, ali ekonomske minuse očekuje i u drugom kvartalu ove godine, dok za treći i četvrti vjeruje da će donijeti preokret.
Hrvatska je opterećena velikim dugovima i financijskim obvezama te će Vlada nastojati kroz financijsku konsolidaciju stvoriti prostor za smanjenje deficita i jačanje i oporavka gospodarstva. To bi bitno poboljšalo ukupne parametre čime bi se moglo utjecati i na izbjegavanje posebnih aranžmana sa MMF-om, rekao je.
Naveo je kako je u pripremi zakon o financijskom poslovanju kojim će se otvoriti prostor da oni koji imaju tržišnu priliku budu zaštićeniji i mogu bolje poslovati, a oni koji to nemaju nestat će.
Osim financijske konsolidacije reforme će primarno ići i na strukturalne promjene javne potrošnje, što znači i stabilizaciju jednog dijela tekućih rashoda proračuna, od zdravstva, socijalne skrbi i mirovinskog sustava te svih drugih koja doista trebaju reforme. Tu će trebati uštede ili bar ne dopustiti da rastu, kazao je Grčić.
Velika očekivanja imaju od privatnog sektora u smislu investicija tim više što su one u Hrvatskoj tijekom krize pale znatno više nego investicije javnog sektora.
U vezi javnog sektora Vlada će se ovog tjedna, najavio je, odrediti i spram javnih poduzeća koja ‘debelo’ kasne s programima restrukturiranja, jer se više ne može čekati, što bi trebalo također pridonijeti ‘raščišćavanju’ situacije.
Grčić je ocijenio da je u Hrvatskoj na djelu ‘čistilište’ pa ni visoke stope pada industrijske proizvodnje ne drži slučajnim nego rezultatom mjera zbog kojih oni koji su se ‘vukli’ na teret poreznih obveznika ili jamstava države to više ne mogu.
Šef Delegacije EU u Hrvatskoj Paul Vandoren naglasio je da jedinstveno tržište EU-a može biti velika prilika za Hrvatsku i njene poduzetnike, napominjući kako su sve nove države članice imale koristi od ulaska.
Hrvatska je i već sada integrirana u to tržište, jer 60 posto ukupne trgovinske razmjene ostvaruje s EU, ali ga čudi, kako je kazao, što od 2007. Vlada nije ponovila izradu analize na koji će način utjecati ulazak Hrvatske u EU za njene pojedine sektore. Takva bi analiza bila dobrodošla za gospodarsku suradnju i planiranje, posebno za povlačenje sredstava iz EU fondova.
Vandoren je kazao i da od siječnja ove godine čekaju odgovor iz Vlade kojoj su tada dostavili popis prepreka koje onemogućavaju poboljšanje investicijske klime.
