– Ne kažem da će se to i dogoditi, ali bi se mogli naći u sličnoj situaciji, budemo li vodili neodgovornu fiskalnu politiku, – rekao je Kranjc.
Red, rad i disciplina
Guverner je Slovencima objasnio kako problemi u nekim članicama EU-a u području eura proizlaze iz nediscipline, odnosno nepridržavanja jedinstvene monetarne i fiskalne politike, te da su fiskalne restrikcije jedini način smanjivanja sve većeg deficita i zaduživanja, te povećanje konkurentnosti jer zemlje u eurozoni nemaju mogućnost prilagođavanja tečajeva nacionalnih valuta.
Kranjec je rekao kako misli da je vlada svjesna situacije, premda je pod pritiskom sindikata i javne administracije za povećanje plaća, ali da Sloveniji nedostaje “dugoročna strukturna politika koja bi bila konkretna, a ne samo na papiru” i da je opasno ako se takvo stanje nastavi.
– Vlada je napravila program stabilizacije i strukturnih reformi, ali nedostaje nam konkretnih poteza koji neće ostati samo na papiru. Volio bih vidjeti operacionalizaciju tih mjera. Veliki smo na riječima, a slabi na djelima i to me brine, – zaključio je Kranjc u razgovoru za vodeći slovenski list Delo.
Parlament prihvatio novi plan oporavka
Slovenski parlament u petak je prihvatio vladin program financijske stabilizacije i strukturnih reformi za izlazak iz krize, a premijer Borut Pahor pri tom je naglasio da on “nema alternative” ako Slovenija želi ponovni ekonomski oporavak i novi rast, a ne pad na ekonomsku marginu Europe.
Program financijske stabilizacije kojim bi državni proračun iduće tri godine bio zamrznut na nominalni iznos od 9 milijardi eura i uštede u proračunu od 400 milijuna eura svake godine u odnosu na sadašnje stanje spriječit će da se Slovenija nađe u situaciji u kojoj su Grčka, a u manjoj mjeri Španjolska, Portugal i Irska, rekao je u petak u parlamentu ministar gospodarstva Matej Lahovnik.
Visoki deficit iscrpljuje ekonomiju
Strategija financijske konsolidacije koju je predložila vlada kao “ključnu mjeru” izlaska iz krize predviđa da se deficit državnog proračuna sa 5,7 posto BDP-a, koliki bi trebao biti u ovoj godini, do 2013. godini svede na 3 posto BDP-a, čime bi se Slovenija vratila u standard koji važi za eurozonu. Isto tako, planom vlade, udio duga javnog sektora u BDP-u morao bi u tom razdoblju pasti sa sadašnjih 42 posto na 39 posto.
Opozicija je izrazila načelnu suglasnost s mjerama vlade, ali i izrazila skepsu u njen uspjeh, osobito ako se ostvare predviđanja o rastu broja nezaposlenih sa sadašnjih 100.000 na 125.000 jer će porezi, doprinosi i državni prihodi u tom slučaju pasti.
