HNB i guverner Željko Rohatinski nisu imali, kao što sugerira ta izjava, jedno stajalište za javnost, a sasvim drugačije u kontaktima s njemačkom bankom, ističe se u priopćenju hrvatske središnje banke.
BLB odbijen zbog Riječke banke
– Neistinita je izjava g. Stoibera da je BLB suglasnost za preuzimanje već dogovorio s HNB-om, u času kad se g. Stoiber ‘zaigrao’ uplitanjem u ovaj slučaj, obraćajući se pismom drugim institucijama hrvatske vlasti i javnom izjavom u Splitu 20. kolovoza 2007. godine, nakon susreta s tadašnjim premijerom Ivom Sanaderom. Činjenice i dokumenti govore drugačije, – navode iz HNB-a iznoseći slijed događaja.
BLB je prvi zahtjev kojim traži potrebnu suglasnost HNB-a za indirektno preuzimanje HAAB-a predao HNB-u putem svog pravnog zastupnika 30. svibnja 2007. Nakon obrade zahtjeva, Savjet HNB-a, kao najviše tijelo središnje banke koje o takvih zahtjevima donosi konačnu odluku, raspravljao je o tome 11. srpnja 2007.
Zbog neprihvatljivog postupanja BLB-a u poznatom slučaju Riječke banke, ali i zbog obrazloženja zahtjeva u kojem se navodi da u poslovanju HAAB neće biti nikakvih promjena, zahtjev je ocijenjen neprihvatljivim.
Odbijanje zahtjeva nije trajno
Sukladno stavu velike većine članova Savjeta, guverner HNB-a donio je rješenje o odbijanju zahtjeva, te je o tome objavljeno i uobičajeno priopćenje za javnost (još uvijek dostupno svim zainteresiranima, na hrvatskom i engleskom jeziku, i na web stranici HNB-a). Ta odluka bila je konačna i nepromjenjiva.
Napominjući da zakonski propisi dopuštaju podnositelju odbijenog zahtjeva da podnese novi zahtjev, koji će biti usuglašen s važećom regulativom i kriterijima središnje banke, iz HNB-a navode da je s takvom namjerom BLB nakon spomenute odluke zamolio za razgovor u HNB-u i sastanak s guvernerom i još nekim vodećim ljudima HNB-a održan je 17. srpnja 2007.
Na tom sastanku stajališta HNB-a u odnosu na zahtjev BLB-a nisu nimalo promijenjena, nego su predstavnicima njemačke banke samo pobliže iznijeti razlozi zbog kojih im je preuzimanje HAAB-a odbijeno i uvjeti koje bi morali ispuniti u novom zahtjevu, da bi se o njemu moglo odlučivati. Nikakvog dogovora ni sporazuma kojim bi se HNB obvezivao na suglasnost ni tom prigodom nije bilo, ističu iz hrvatske središnje banke.
Političke ucjene
Uostalom, napominju, da je dogovor o kakvom govori Edmund Stoiber već postojao, zbog čega bi se on, nakon susreta s bivšim premijerom Sanaderom u Splitu, 19. kolovoza 2007., upuštao u javni politički pritisak na HNB, pa i na Hrvatsku, dajući izjavu neprimjerenu svojoj funkciji i omalovažavajuću za neovisnu središnju banku jedne suverene države, a uz to i neistinitu, “da je siguran da će HNB povući svoj veto” te ističući, prema nedemantiranim izvješćima medija, da je “poslao dopis HNB-u u kojem je naglasio da veto može nepotrebno pogoršati dobre odnose između Bavarske i Hrvatske”.
Uzgred rečeno, dodaju, takav dopis u HNB nije nikad stigao, ali je, prema saznanjima HNB-a, upućen na neke druge visoke adrese u Hrvatskoj, kako bi se pojačao politički pritisak na središnju banku.
S obzirom da pritisci na HNB nisu dali željenog učinka, za preuzimanje HAAB-a njemačkoj banci nije preostao drugi način nego da podnese novi zahtjev bitno drugačijeg sadržaja nego što je bio prvi. Novi zahtjev BLB-a primljen je u HNB-u 28. kolovoza 2007., a prethodno je objavljena i javna isprika BLB-a štedišama Riječke banke i hrvatskoj javnosti zbog načina napuštanja te banke čim je zapala u teškoće.
“Hypova bilanca sada je čista”
U novom zahtjevu, ističu iz HNB-a, u cijelosti su ispunjeni uvjeti i preuzete obveze postavljene od strane hrvatske središnje banke, počevši od “čišćena” bilance, realnije procjene potencijalnih gubitaka i odgovarajuće dokapitalizaciju HAAB-a preko promjene upravljanja rizicima i jačanja unutrašnje kontrole do promptne provedbe smjernica središnje banke koje se odnose na sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.
Na temelju takvog sadržaja novog zahtjeva – a ne zbog političkih pritisaka ili bilo kakvih “zakulisnih” sporazuma u kojima bi sudjelovao HNB i njegov guverner – na sjednici Savjeta HNB-a održanoj 12. rujna 2007. godine novi zahtjev BLB-a dobio je suglasnost. O razlozima takve odluke javnost je i tada opširno obaviještena, naglašavaju iz HNB-a.
A da su zahtjevi HNB-a prema BLB-u i ustrajavanje na njihovom ispunjenju bili opravdani, napominju iz HNB-a, najbolje pokazuje činjenica da Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Zagreb posluje zdravije nego prije, ostajući stabilna i visoko kapitalizirana i u aktualnoj financijskoj krizi međunarodnih razmjera, koja je i u njenoj austrijskoj matičnoj banci i kod krajnjeg njemačkog vlasnika BLB-a razotkrila velike probleme i gubitke.
