Tako je u 2010. godini količina ukupno proizvedenog komunalnog otpada iznosila gotovo 1,63 milijuna tona, odnosno 367 kilograma po stanovniku, što je još uvijek znatno niže od prosjeka zemalja Europske unije (oko 500 kg/stanovniku). Komunalni se otpad odlagao na 148 odlagališta, a djelatnost skupljanja obavljalo je 213 tvrtki.
Količina nastalog komunalnog otpada ovisi o stupnju urbanizacije, životnom standardu građana te o dobrim i lošim navikama potrošača. Posljednjih su godina u razvijenim europskim zemljama količine te vrste otpada na otprilike istoj razini, što je rezultat već tradicionalnog odvajanja otpada i recikliranja. I u RH je odvojeno sakupljanje u porastu, osobito nakon uvođenja sustava za gospodarenje posebnim kategorijama otpada (ambalažni otpad, električni i elektronički…). Međutim, tek se nešto više od trećine ukupne količine odvojeno skupljenih vrsta predaje direktno na oporabu, dok se preostali dio upućuje na odlagališta gdje se još eventualno manje količine odvoje za potrebe oprabe.
Količina biorazgradivih vrsta (zeleni otpad, otpad iz kuhinja, papir i karton i sl.) u ukupnom komunalnom otpadu iznosila je 1 012 651 tona (62%). S obzirom da u RH najveće količine biorazgradivog komunalnog otpada završe na odlagalištu (96% od ukupno proizvedenog biorazgradivog komunalnog otpada u 2010.) bit će pravi izazov dostići cilj postavljen Europskom direktivom o odlaganju, prema kojemu se do 2014. udio biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta treba smanjiti na 75% masenog udjela biorazgradivog komunalnog otpada proizvedenog 1997. godine, a koji iznosi 567 131 tona.
Unapređivanju sustava gospodarenja komunalnim otpadom a time i smanjenju količina komunalnog otpada na odlagalištima pridonose aktivnosti na prevenciji nastanka otpada, razvoj sustava odvojenog sakupljanja, razvoj infrastrukture za gospodarenje komunalnim otpadom (Centri za gospodarenje otpadom), kao i informiranje javnosti o važnosti odvajanja iskoristivih materijala iz otpada na mjestu nastanka.
