Te i druge ocjene o bankarskom tržištu i korištenju financijskih usluga sadržane su u istraživanju GfK-Centra za istraživanje tržišta FMDS (Financial Market Data Service) koje ove godine ‘slavi’ svoju desetu godinu.
U tom je istraživanju, po riječima Gordane Vujević Hečimović iz GfK, do sada sudjelovalo više od 40 tisuća građana.
Tekući račun – najčešća usluga koju koristimo
Trendovi korištenja financijskih usluga u Hrvatskoj u zadnjih deset godina pokazuju da sve više građana koriste sve više različitih bankarskih usluga, pri čemu i dalje najviše njih tekući kunski račun.
Od 2000. danas također raste i broj onih koji se zadužuju uz istodobni pad štednje, te je danas omjer onih koji koriste kreditne proizvode u odnosu na štedne 23 naspram 20 posto.
U usporedbi s podacima iz 16 drugih zemalja CEE regije (srednja i istočna Europa) Hrvatska je u kreditnim proizvodima na visokom 4. rangu. Ispred su Mađarska, Rumunjska i Češka, dok je u štednim proizvodima pozicionirana na 9. rangu.
Jedan od primjetnijih trendova zadnjih deset godina je i modernizacija načina plaćanja koji se očituje u rastu korištenja kartica (debitnih i kreditnih), internet bankarstva i trajnog naloga, uz pad korištenja čekova.
Plaćamo gotovinom
Ipak, unatoč rastu broja kartica, koje se većinom koriste za podizanje novca s bankomata, hrvatski građani još uvijek preferiraju plaćanje gotovinom na prodajnim mjestima.
Na pitanje o sigurnosti bankarskog sustava gotovo svaki drugi građanin odgovorio je da je taj sustav u Hrvatskoj siguran, a visko je rangirano i povjerenje u bankarske institucije.
Od ukupno ponuđenih 19 institucija na prvom je mjestu znanost kojoj vjeruje 59 posto građana, a drugo mjesto dijele Hrvatska narodna banka (HNB) i liječnici kojima vjeruje njih po 56 posto. Slijedi crkva i školstvo kojima vjeruje po 49 posto građana, dok bankama s kojima posluju vjeruje 43 posto ispitanika.
