Jasminko Umićević je dugogodišnji naftni konzultant i nekadašnji zamjenik generalnog direktora Ine Jasminko Umićević je dugogodišnji naftni konzultant i nekadašnji zamjenik generalnog direktora Ine. Bez obzira raspravlja li se o rekordno visokim cijenama naftnih derivata ili Vladinim najavama golemih investicijskih projekata, energetika je nakon mnogo godina ponovo u žarištu zanimanja domaće javnosti. Rastuća cijena energije, posljedica višegodišnjeg nerada u tom sektoru, danas je glavna prijetnja stabilnosti domaće ekonomije. U tom kontekstu nedavno predstavljeni Vladin Plan investicija u energetici, osim rješenja kroničnog problema velikog uvoza energije u Hrvatsku, trebao bi poslužiti kao inicijalni pokretač novog ciklusa gospodarskog rasta, kao cestogradnja nekoć.
Slijedi li nam desetljeće energetske ekspanzije? Što je potrebno učiniti da Hrvatska osigura energetsku sigurnost? Kako upravljati domaćim javnim energetskim poduzećima? O tome u intervjuu za Nacional govori Jasminko Umićević, jedan od najuglednijih hrvatskih energetskih stručnjaka, dugogodišnji naftni konzultant i nekadašnji zamjenik generalnog direktora nacionalne naftne kompanije Ine.
Cijene naftnih derivata u Hrvatskoj dosegnule su rekordnu razinu. Nazire li se kraj tog trenda ili bi Hrvati automobile trebali ostaviti u garaži, a umjesto njih izvaditi bicikle?
– Ne znam jesu li bicikli rješenje problema, ali poprilično je izvjesno da cijene nafte neće pasti tako skoro. Dapače, moguće je da će cijena srednjoročno još i rasti. Takva je situacija na tržištu. Iako je svjetska proizvodnja nafte još uvijek veća od potražnje, nestabilnosti u Siriji i napetosti u vezi s Iranom poslužile su kao alibi za špekulante koji svojim djelovanjem tjeraju cijenu gore. To će sigurno potrajati još neko vrijeme, a onda bi cijena mogla naglo pasti. Sličan scenarij vidjeli smo 2008. Dakako, sve je to pretpostavka ako ne bude daljnjeg zaoštravanja ili vojnog sukoba u Iranu. U tom slučaju mogući porast cijene teško je i okvirno predvidjeti.
