Ovogodišnje istraživanje pokazalo je kako 60 posto ispitanika iz Hrvatske smatra da su mito i korupcija široko rasprostranjeni u poslovanju. Iako i dalje iznad prosjeka svih ispitanika (39%) i prosjeka regije (46%), postotak je značajno pao u odnosu na protekle godine što ukazuje na određene pozitivne pomake u povjerenju domaćih ispitanika u poslovni i pravni sustav u Hrvatskoj.
Na listi od ukupno 62 zemlje Hrvatska se nalazi na 16. mjestu, dok su prva tri mjesta u ovogodišnjem istraživanju zauzeli Brazil (90%), Ukrajina (88%) te Nigerija i Tajland (86%). Naši susjedi su isto tako znatno bolje rangirani nego proteklih godina. Slovenija je ovu godinu zauzela 26. mjesto (40%), a Srbija 23. (48%). Dno liste i ove godine zauzimaju skandinavske zemlje, Finska s 0 posto te Švedska i Danska s 4 posto. Zanimljivo, među njima se našla i Saudijska Arabija s jednakim postotkom.
O razlikama u percepciji razine korupcije i stvarnog stanja temeljenog na osobnom iskustvu najbolje govori podatak kako tek 16 posto domaćih ispitanika potvrđuje kako je podmićivanje uobičajeno pri sklapanju poslova u njihovom sektoru. Kada se u obzir uzmu sve 62 zemlje, navedena brojka blizu je prosjeka od 11 posto.
Potiče se sve veća transparentnost
Rezultati istraživanja naglašavaju i veliku podršku vezano uz povećanje transparentnosti kada je u pitanju utvrđivanje stvarnog vlasništva tvrtki. U prosjeku čak 91 posto ispitanika prepoznaje važnost mogućnosti određivanja stvarnog vlasništva tvrtki s kojima posluju. Navedena brojka kod hrvatskih ispitanika nalazi se na nešto nižih 82 posto. Povećana transparentnost je, međutim, samo jedan aspekt rješenja ovog problema.
„Potreba za povećanom transparentnošću vidljivo je pod utjecajem rastućih geopolitičkih napetosti i pojačane nestabilnosti na svjetskim financijskim tržištima. Svjedoci smo kako su prijetnje poput cyber kriminala, financiranja terorizma i zlouporabe offshore jurisdikcija u posljednje vrijeme sve raširenije. Spomenute prijetnje povećale su pritisak na vlade od kojih se očekuje djelovanje. U isto vrijeme od tvrtki se očekuje identificiranje i suzbijanje problema povezanih s prijevarom, podmićivanjem i korupcijom.“ – analizirajući podatke istraživanja ističe Ivan Brko, menadžer u Odjelu za istragu prijevara i rješavanje sporova u EY-u Hrvatska.
Hrvati ističu slabu učinkovitost države u kažnjavanju korupcije
Jedno od pitanja ove godine ticalo se rada i uspješnosti državnih tijela u sankcioniranju koruptivnih radnji. Čak 74 posto hrvatskih ispitanika odgovorilo je da vjeruju kako državna tijela imaju volju, no ne smatraju ih efikasnima u sankcioniranju koruptivnih radnji. Time se Hrvatska našla na visokom drugom mjestu, zajedno uz Portugal, dok najmanje povjerenja u državu iskazuju Tajlanđani.
Istraživanje navodi kako su zviždači i dalje ključan izvor informacija o navodnim nedopuštenim radnjama. Zanimljiv je podatak kako prema ovogodišnjem istraživanju 55 posto tvrtki ima posebne telefonske linije za zviždače, a u nekim dijelovima svijeta uključujući SAD, zviždači su i novčano nagrađeni. Ipak, sudionici istraživanja identificirali su određena ograničenja zbog kojih takvi mehanizmi nisu uvijek učinkoviti. 18% ispitanika navodi da bi ih lojalnost kolegama navela da ne prijave slučaj prijevare, mita ili korupcije, a 19% kao presudan faktor navodi lojalnost tvrtci. Rezultati domaćih ispitanika po ovom se pitanju nalaze unutar prosjeka.
„Istraživanje se bavi i pitanjem zaštite podataka te cyber prijetnjama. Vidljivo je kako pronalaženje ravnoteže između privatnosti podataka i sigurnosti i dalje stvara određene komplikacije u poslovanju. Ipak, očito je kako se cyber prijetnje u poslovnom svijetu još uvijek ne doživljavaju dovoljno ozbiljno. Tako je istraživanje pokazalo da manje od pola ispitanika cyber kriminal smatra rizikom za poslovanje, dok u Hrvatskoj postotak pada na samo 22 posto.“ – zaključio je Ivan Brko.