Hrvatska izlazi iz recesije tijekom 2015. godine no s marginalnim rastom BDP-a od 0,2 posto, predviđa Europska komisija. U svojim predviđanjima Komisija najavljuje da će tijekom 2016. hrvatsko gospodarstvo rasti jedan posto. Istovremeno, EK je smanjila procjenu pada hrvatskog gospodarstva za prošlu godinu na minus 0,5 posto s prijašnjih -0,7 posto.
Europska komisija očekuje rast gospodarstva svih članica Europske unije, no razlike su velike. Tako najmanji rast ima, naravno Hrvatska, a najveći Irska od 3,5 posto. Ovo predstavlja svojevrsni presedan jer od 2007. nije zabilježen rast gospodarstva svih članica Unije. Prosječno na razini 28 zemalja članica, ove godine očekuje se rast od 1,7 posto, a u 19 zemalja eurozone 1,3 posto. Za sljedeću godinu predviđa se rast od 2,1 posto u EU i 1,9 posto u eurozoni.
Komisija navodi da će rast domaće potražnje ostati negativan, kao rezultat daljnjeg pada investicija i javne potrošnje u Hrvatskoj. Nadalje, predviđa se stagnacija privatne potrošnje budući da negativne učinke slabog tržišta rada i nesigurnost vezanu uz konačno rješenja kredita nominiranih u švicarskim francima u velikoj mjeri poništava pozitivan učinak porezne reforme i niže cijene nafte.
Kraj recesije i slabi rast prisuje se isključivo neto izvozu, koji je u prošloj godini snažno rastao (6,1 posto), djelomično zbog jednokratnog učinka ulaska u EU, ponovne uspostave trgovačkih veza s bivšim partnerima iz CEFTA-e i oporavka gospodarstva u susjednoj Sloveniji. Ipak, ove godine se predviđa usporavanje rasta izvoza (2,8 posto), a sljedeće godine ponovno bi se trebao ubrzati (4,7 posto).
