Suvremeni oblici poslovanja podrazumijevaju prilagodbu ključnim promjenama, kroz koje svakodnevno prolazi čitav svijet, a koje prije svega zahtijevaju odgovornost prema ljudima i okolišu. Kako bi ispunile ove temeljne dužnosti, tvrtke i političke institucije diljem svijeta sve više implementiraju kružnu ekonomiju, održivi razvoj i pouzdane izvore energije. Dok zeleno gospodarstvo postaje službena doktrina čitave EU, SAD-a i ostalih globalnih velesila, u Hrvatskoj i dalje postoje otvorena pitanja na ovu temu. Svoje odgovore i predviđanja su na webinaru „Zeleno gospodarstvo 1“ ponudili stručnjaci iz vodećih tvrtki na području energetike, znanosti i ekonomije.
U svrhu boljeg razumijevanja važnosti zelenog gospodarstva, Vjeran Piršić, predsjednik udruge Eko Kvarner i moderator webinara „Zeleno gospodarstvo 1“ se prije svega osvrnuo na globalne velesile. – Možemo primijetiti da je zeleno gospodarstvo postalo glavna politika Europske unije, kao i to da je nova administracija SAD-a učinila zeleno gospodarstvo svojim osnovnim alatom reindustrijalizacije i oporavka. Međutim, isto tako možemo primijetiti kako u Republici Hrvatskoj nailazimo na određene prepreke u prihvaćanju takve doktrine, zbog čega je i pokrenut ovaj niz webinara, koji ima za cilj približiti cjelokupnu temu i njezine najvažnije postavke ključnim institucijama Republike Hrvatske.
Kao predstavnik regionalnog lidera na području elektroenergetike svoja iskustva podijelio je Božidar Poldrugač, član Uprave KONČARA. – Zeleno gospodarstvo, zelena energija i kružno gospodarstvo za KONČAR predstavljaju velik značaj, budući da je energetika temelj poslovanja tvrtke. Kontinuirano pratimo sva događanja vezana uz obnovljive izvore te smo već dugo prepoznati kao respektabilan partner u segmentu zelenih rješenja, a tvrtka je u 2020. godini u pogon pustila i Sunčanu elektranu Vis, trenutno najveću sunčanu elektranu u Hrvatskoj, u sklopu koje će se tijekom ove godine cjelokupno rješenje nadograditi integracijom baterijskog spremnika električne energije.
Jedan od predvodnika zelene tranzicije zasigurno će biti elektrifikacija transporta, smatra i Vladimir Sabo, direktor područja energetika tvrtke Petrol d.o.o. – Štoviše, smatram kako će mnogi biti iznenađeni brzinom ove tranzicije, a pri tome glavnu riječ neće imati samo naftne kompanije, nego i autoindustrija. Iako je iskorištavanje fosilnih goriva počelo dobivati silaznu putanju, još je uvijek nerealno očekivati kako će se kroz idućih pet godina situacija na tržištu značajno promijeniti. Međutim, vjerujem da ćemo kroz deset godina svjedočiti sasvim drugačijoj situaciji.
Da ono najbolje za ljude i okoliš dolazi upravo iz prirode, potvrđuje i Dalibor Starčević, voditelj Zdravlja, sigurnosti i okoliša u tvrtki JGL d.o.o. – Sinergija tvrtke JGL i okoliša je krenula lansiranjem brenda Aqua Maris, kada smo prepoznali ono najbolje što morska voda nudi. Također smo vrlo brzo prepoznali važnost sunca kao obnovljivog izvora energije te smo za proizvodnju tople vode počeli koristiti solarne panele. Važno je za istaknuti kako je fotonaponska elektrana na skladišnom prostoru JGL Pharma Valley u 2020. godini proizvela 249,8 MWh električne energije.
Trenutnu situaciju u Republici Hrvatskoj po pitanju razvoja zelenog gospodarstva je komentirao i profesor na poduzetničkim studijima Visokog učilišta EFFECTUS Mladen Vedriš. – Ovaj webinar je, zahvaljujući promišljenosti tvrtki koje zastupaju današnji panelisti, zasigurno uvod u jednu novu priču u Hrvatskoj, koja bi se trebala početi događati već u narednih nekoliko mjeseci. Iako je Hrvatska kroz prethodni period nailazila na probleme s ugovaranjem sredstava Europske unije, iz današnjeg razgovora je vidljivo da znamo što hoćemo i da znamo što su najnovija rješenja iz okoliša.
Na otvorenju 7. webinara Green Arene okupljenima se obratio Tom Gavazzi, direktor Wooma i tvrtke Business Sailing Experience Agency, koja je ujedno bila i organizator ovog webinara. – Ove promjene su nedvojbeno zalog za sigurniji planet te bolji i kvalitetniji život generacija poslije nas. Webinar „Zeleno gospodarstvo 1“ će dobiti niz nastavaka, kako bismo održivi razvoj što bolje približili ključnim akterima i nositeljima zelene tranzicije te osigurali zeleniju i zdraviju budućnost.
