Hrvatski pčelari, njih devet tisuća, spremni su za zajedničko europsko tržište, uvjereni su da će na njemu dobro konkurirati s više od 20 sorti meda, izjavio je Hini tajnik Hrvatskog pčelarskog saveza (HPS) Tomislav Gerić.
Devet tisuća pčelara – proizvođača s pola milijuna košnica usklađeni su sa svim zakonima i propisima EU, za ulazak u Uniju spremaju se već godinama, kaže Gerić.
U dobrim godinama domaći pčelari proizvedu između šest i šest i pol tisuća tona meda, najviše ga prodaju na domaćem tržištu, dok između tisuću i tisuću i pol tona izvezu u EU, najviše u Njemačku.
Ulaska u Uniju pčelari se ne plaše, dapače, uvjereni su da će im to samo olakšati trženje, jer kvaliteta hrvatskog meda nije upitna, ističe tajnik Saveza.
Tu kvalitetu potvrđuju brojna međunarodna priznanja, Hrvatska se može pohvaliti i šampionskom titulom iz 2010. kada je u kategoriji od 336 uzoraka iz cijelog svijeta bagremov med iz Hrvatske proglašen svjetskim šampionom, naglašava glasnogovornica Saveza Ivana Berg-Divald.
Unatoč klimatskim oscilacijama i nekim bolestima pčela, broj pčelara i broj košnica se ne smanjuju, zasluga za to dijelom pripada i Nacionalnom pčelarskom programu kojim se od 2013. do 2016. pčelarstvo godišnje sufinancira sa 18 milijuna kuna.
Pčelarski savez pozdravlja nedavnu odluku Europske komisije da se privremeno zabrani upotreba triju pesticida tzv. neonikotinoida za koje se sumnja da štete pčelama.
Suživot pčela i pesticida, tema je kojom se Savez, zajedno sa zainteresiranom javnošću ne bavi od jučer, kaže Gerić, navodeći da nadležne hrvatske institucije već godinama prate istraživanja i spoznaje o negativnim učincima nekih pesticida, pa i neonikotinoida koji djeluju na živčani sustav kukaca i tako ih uništavaju.
Kod korištenja pesticida, upozorava Gerić, korisnici često “previde” upute i količine navedene na etiketi, a nije rijedak slučaj da zaborave u medijima obavijestiti pčelare da će prskati usjeve.
