Zahtjevima za ulazak u EU uniju i pravilima članstva želi se osigurati da nove članice dovoljno ojačaju svoja gospodarstva i institucije kako bi mogle napredovati unutar Unije. Za zemlje kao što su Hrvatska i Srbija, članstvo u EU također znači odmak od ratova 1990-ih prema zajedničkom gospodarskom razvoju u novom mileniju.
No, Hrvatska, 28. država članica Unije, ove godine ima najlošiju gospodarsku izvedbu, zajedno s Grčkom i Ciprom, te osim u turizmu malo je znakova da domaći ili inozemni ulagači generiraju održiva poslovanja.
“Samo nekolicina u Hrvatskoj, čini se, razumije da privlačenje ulagača nije ništa drugo nego natjecanje u ljepoti diljem Europe. Stoga su sve privatizacije ovdje i propale”, rekao je jedan poslovni veteran sa Zapada u Zagrebu.
Čak se i Slovenija, koja je bila najspremnija za vlastiti gospodarski put kada se raspala komunistička Jugoslavija, borila da napusti državno vlasništvo, posebno kod dugovima opterećenih banaka, unatoč tome što je ušla u eurozonu 2007. godine. U ostatku regije, osim tvornice Fiata u Srbiji, otvorilo se malo novih radnih mjesta, koja su zamijenila ona izgubljena u državnoj industriji, navodi Reuters.
Hrvatska industrija iz doba komunizma, uključujući brodogradnju, uglavnom se urušila 1990. Diplomati ističu da je nespremna za EU i da ne ubire nikakve plodove od članstva.
“Ima puno nekonkurentnih kompanija, puno uvezene robe. Novac iz EU fondova ne pritječe. Nema planiranja, sigurnosti, pravni sustav nije u skladu sa standardima EU-a “, rekao je jedan EU diplomat u Zagrebu.
Podaci Svjetske banke pokazuju da je Hrvatska jedina zemlja u Europi, zajedno s Grčkom, čije gospodarstvo pada od 2008. godine. Hrvatska je izgubila gotovo 13 posto bruto domaćeg proizvoda u zadnjih pet godina.
Iako je industrijska proizvodnja porasla u prva tri mjeseca ove godine, što je najdolje razdoblje njezina rasta još od 2009., analitičari očekuju daljnji gospodarski pad u ovoj godini te tek marginalni rast u 2015 .
“Sada kada Grčka ponovno raste, očito sve više podbacujemo”, kazao je Velimir Šonje iz konzultantske tvrtke ArhivAnalitika u Zagrebu. “Tržišta to vide: naši prinosi na obveznice jedva su se promijenili u posljednjih godinu dana, dok su oni na slovenske i mađarske obveznice oštro pali”, rekao je, referirajući se na tvrdoglavo visoke troškove zaduživanja Hrvatske.
Stagnacija je najbolji hrvatski scenarij
Unatoč izgledima, malo hrvatsko gospodarstvo, vrijednosti 34 milijarde eura, i njezin relativno zdrav bankovni sustav koji kontroliraju inozemne matične banle, vjerojatno će spriječiti da postane jedna od glavnih problema u Uniji, piše Reuters.
Analitičari ističu da će monitoring Europske komisije, koji je prisilio Zagreb da već dva puta sreže proračun u ovoj godini, pomoći zadržati javni dug pod kontrolom. Veći je problem kako razviti gospodarstvo.
“Stagnacija je naš najbolji scenarij”, rekao je za Reuters konzultant Andrej Grubišić. Kazao je da je od 2008. godine 200.000 ljudi izgubilo radna mjesta u privatnim tvrtkama, dok ih je 10.000 zaposleno u neučinkovitom i skupom javnom sektoru.
“Bez ozbiljnih rezova u javnoj potrošnji jednostavno neće biti boljeg života, ali vlada ne pokazuje ambicije za to”, rekao je.
U značajnom odmaku od dosadašnjeg oslanjanja na velike državne investicije, i vlada i oporba sada kažu da se mora učiniti više u privlačenju i zadržavanju stranih ulagača.
“Ulagači nas zaobilaze u širokom luku, to se mora promijeniti”, kazao je prošlog tjedna predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko na poslovnom forumu. Njegova stranka je obećala da će smanjiti poreze i reformirati administraciju ako dođu na vlast.
Potpredsjednica Vlade Vesna Pusić obećala je, pak, “radikalne promjene” i novu strategiju za privlačenje investitora u idućih nekoliko mjeseci.
No, diplomati upozoravaju na slabe reformske rezultate obje stranke, koje su naizmjence na vlasti u Hrvatskoj od stjecanja nezavisnosti 1991.
U posljednjih godinu dana, hrvatska vlada nije uspjela pronaći kupce za nacionalnog zrakoplovnog prijevoznika Croatia Airlines, željezničku tvrtku HŽ, posljednju veliku državnu banku kao i proizvođača gnojiva Petrokemiju.
Investitori su u Hrvatskoj već hvaliti kvalificiranu radnu snagu, brz pristup zapadnoj Europi preko cesta i jadranskih luka. No, i dalje ih frustriraju spora birokracija i stalne zakonske promjene.
“Odlučili smo ponovno investirati jer smo bili uspješni. Međutim, jako je dugo trajalo da dobijemo obećane poticaje za projekt, a neke još čekamo, što je vrlo frustrirajuće “, rekao je Mikael Boire, proizvodni menadžer u Saint Jean Industries, francuskom proizvođaču auto dijelova.
Tvrtka je prošle godine završila drugu investiciju u Hrvatskoj, nakon kupnje i obnove male tvornice 2008.
“Slovačka i Rumunjska također imaju puno prednosti, poticaje za nova radna mjesta. One su puno učinkovitije i shvaćaju što oglašavaju. Hrvatska je lokacija koju treba razmotriti, ali nije jedina”, poručuje Boire.
