Nagrade i priznanja koja je ta mala privatna tvrtka skupila prošlog desetljeća brojna su. Mravac za najbolji gospodarski subjekt u Hrvatskoj, Prva kuna, Hrvatska kuna, Zlatna kuna te mnoga priznanja za inovativnost i najperspektivniju kompaniju.
Koliko nagrade pomažu u radu kompanije, govorio nam je direktor BioGnosta Ivan Marchiotti.
– Nagrade su dobre za ego, pokazuju nam da smo na dobrom putu. Za poslovanje korisno je kada kompanija nije anonimna i kada ljudi prepoznaju naš rad.
Medvjeđe usluge i nelikvidnost
U medijima se mogu vidjeti poruke Vlade o „izvoznim ofenzivama”, ali i poruke poduzetnika kako država ne čini ništa da im pomogne. Biognost od fakturiranih 20 milijuna kuna nenaplaćenih ima 13 milijuna, što oslikava teške uvjete naplate u svim sektorima gospodarstva.
– Tako kreditiramo državu, umjesto da je obrnuto. Bili bismo zadovoljni da država plati svoje račune koje nam duguje preko državnih poduzeća. Samo to! To bi nam bio najbolji poticaj, začas bismo sagradili firme po Srbiji, razvijali se… – objašnjava Marchiotti.
– Naravno da nam onda taj novac nedostaje u krvotoku kompanije. Likvidnost je velik problem svih poduzetnika, kada prvoga u mjesecu isplatimo plaće, svi odahnemo od olakšanja – dodaje potpredsjednica Uprave Mirjana Marchiotti-Ulip.
„Tko pjeva zlo ne misli” na kineskom
Svaka proizvodna kompanija vidi Kinu kao najvećeg konkurenta i prijetnju. Kinezi rade za dolar na dan, i rade dobro. Kako se takvoj konkurenciji uopće može oduprijeti firma sa 20-ak zaposlenika u Hrvatskoj?
– Supruga i ja bili smo u Kini dva tjedna, i od tada respektiramo Kineze. „Žuta rasa će nas preplaviti”, rekao je Franjo Majetić u krčmi K Žnidaršiću u filmu „Tko pjeva zlo ne misli”, i ja se s time slažem. Moramo izrađivati proizvode „otporne” na Kineze.
– Jedini je način proizvodnja visokotehnoloških proizvoda kratkoga roka trajanja. Ako je takav proizvod “kabast”, neisplativo ga je slati avionom, a ako je kratkog roka trajanja, ne može se prevoziti brodom – objašnjava strategiju pozicioniranja Biognosta Marchiotti.
– Nastojimo se repozicionirati s visokoprofitabilne proizvodnje imunohematoloških dijagnostika u profitabilne mikrobiološke i histološke dijagnostike. Sa ISO 13485, koji smo registrirali prvi u Hrvatskoj, i 17 naziva zaštićenih u Zavodu za intelektualno vlasništvo kao što su GraviGnost, VitroGnost i BioGnost ostavljamo djeci kompaniju s jakim “goodwillom” – kaže Marchiotti.
Poslovni potez za pamćenje
– Da odgovor na pitanje kako uspjeti postoji, mnogi bi se obogatili pišući knjige o tome. Kada promišljam o potezima, vizualiziram ih u koracima, etapama, kao u orijentacijskom trčanju. Dobar se od boljega razlikuje po odlukama koje donosi u trku, jer takav je tempo poslovanja.
Naši sugovornici složili su se oko toga da je jedan od presudnih trenutaka bila odluka da odu u privatnike, uz dosjetku da je jedan od boljih poslovnih poteza bio i pravi odabir supruge prije 26 godina.
– Kada sam ’97. od brata posudio 90.000 maraka da počnemo s poslovanjem, činilo mi se to nevjerojatno velikom svotom. Sada, novac je postao kategorija – plaće, fiksni troškovi, materijal, ambalaža.
Motiv i dalje nalaze u širenju kompanije, kreiranju novih proizvoda i upoznavanju novih ljudi. – Da sam ostao u nekom laboratoriju u Imunološkom zavodu, gledao bih krvne stanice, one bi gledale mene… Ovako, život je mnogo dinamičniji – sa smiješkom veli Marchiotti.
Jaka ženska ekipa
Veliku snagu BioGnosta njegovi vlasnici vide u zaposlenicima. Njihovo znanje i dobro postavljena ekipa čini ih uspješnom kompanijom. Pretežno su ženska tvrtka, a direktor smatra žene solidarnijima od muškaraca.
– Imamo i predstavnika u Srbiji, muškarca – malo nas je, ali dobro smo raspoređeni – pokušao je obraniti manjinski spol firme njezin direktor.
Jednom proizvođač – uvijek proizvođač
– Odabrati put proizvodnje teže je, ali sigurnije. Mi smo krenuli od nule, i kada mi je računovođa jedne godine rekao da moram platiti porez na dobit, pitao sam ga kakvu dobit, ni kune nemam!
Danas, situacija je bitno drugačija i BioGnost novi veliki iskorak vidi u izlasku iz najma u Savici i vlastitoj zgradi koju planira graditi u Dubravi na 4.000 četvornih metara. Tko zna, možda mu nakon toga opet odluče udijeliti neko priznanje za uspješno poslovanje.
– Za uspjeh morate imati organe otporne na stres, koji se ne stječu na fakultetu – gušteraču, jetru, želudac, živce… Velika je odgovornost zapošljavati ljude i biti odgovoran za plaće njih, njihove obitelji. Onda nema odmora, nema pecanja i blagdana – zaključuje Marchiotti.
