Industrijalci prijete generalnim štrajkom – ne dirajte minimalce!

Štrajk u trajanju od sat-dva, održao bi se u Zagrebu, Osijeku, Splitu i Rijeci, a razmatra se i njegovo održavanje u drugim gradovima.

Generalni štrajk bio bi prethodnica već najavljenom velikom prvosvibanjskom sindikalnom prosvjedu.

Radna mjesta i dalje se zatvaraju, cijene rastu, a dok druge zemlje stimuliraju proizvodnju i potrošnju, u Hrvatskoj se čini obrnuto, kaže Knežević.

Po njezinoj ocjeni, izostanak stimuliranja proizvodnje i potrošnje i uvođenje kriznog poreza glavni su uzroci oštrog rasta nezaposlenosti kojih je po podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u veljači bilo 317.625.

-Upozoravali smo da će krizni porez smanjiti kupovnu moć i promet u trgovini na malo, a to se i dogodilo. Rezultat je gubitak radnih mjesta s daljnjom tendencijom povećanja nezaposlenosti,- kaže Knežević

Nužna promjena Zakona o minimalnoj plaći

Čelnica SSSH izvijestila i o inicijativi Saveza za izmjene Zakona o minimalnoj plaći. Sindikat predlaže usklađivanje minimalne plaće s indeksom potrošačkih cijena, a ne sa kretanjem BDP-a kako je sada određeno.

Kako je BDP u padu, minimalna plaća bi po sadašnjem rješenju, od 1. lipnja ove godine bila utvrđena u manjem iznosu nego u prethodnom jednogodišnjem razdoblju, upozorava Knežević.

SSSH traži i ukidanje iznimaka u visini mjesečne plaće za tekstilnu, drvoprerađivačku i kožarsko-obućarsku industriju te određivanje minimalne plaće prema stručnoj spremi.

Rad na određeno stvara dodatnu nesigurnost

Komentirajući najave Vlade i vladine razgovore s Hrvatskom udrugom poslodavaca o izmjenama Zakona o radu, odnosno o liberalizaciji rada na određeno vrijeme, Knežević je istaknula da se u Hrvatskoj gotovo 90 posto radnika zapošljava na određeno vrijeme, čime taj oblik rada postaje pravilo, a ne iznimka, kako je određeno smjernicama EU-a.

– Vlada se upliće u ta pitanja, a rekla je da je to predmet razgovora sindikata i poslodavaca. Rješenje nije u stvaranju dodatne radne nesigurnosti nego u otvaranju novih radnih mjesta, – rekla je.

Po njezinim riječima, kad bi se samo učinkovito kontrolirao prekovremeni rad, u Hrvatskoj bi se u vrlo kratkom vremenu moglo otvoriti 100 tisuća radnih mjesta.