Kako se u zapadnom društvu boriti protiv recesije i depresije? Jednostavno, kao i u slučaju ujeda zmije otrovnice – ubrizgavanjem seruma napravljenog uz pomoć otrova, odnosno drugom bolešću: »šopingholijom«. Ili – isključivo potrošnjom! Sustav zapadnih ekonomija i njime izazvanih »potreba« može pozitivno funkcionirati isključivo ako natjera svoje podanike na potrošnju jednaku primanjima, piše Novi list. Odnosno, mora natjerati ljude na takav balans između prihoda i rashoda po kojem sve što zarade, unaprijed – potroše. Na energente, vodu, kredite za stan, namještaj, automobil. Dođe li do prekida takvog načina ponašanja i obzirnijeg odnosa prema novcu, automatski dolazi do prekida potrošačkog lanca, ili kako češće izgleda potrošačkih okova, a logična posljedica svega je recesija. Uz koju ide i nerazdvojna pratilja – depresija.
Ušteda – 83 kune
Prema procjenama koje je načinio Volkswagen, prošlogodišnji lider prodaje automobila u Hrvatskoj, poskupjet će oko 80 posto njihovih automobila. Kod partnera iz koncerna, češke Škode čiji se automobili smatraju jednim od najkorisnijih, odnosno najboljih kad je riječ o omjeru između uloženog i dobivenog, slika je malo bolja jer pojeftinjenje očekuje 35 posto modela. Istina,. kad bismo kod Škode isključili najmanje Citigo i Fabiju, od 22 ponuđena modela samo će njih 3 biti povoljnija. Pa će tako dizelski Roomster nakon 1. srpnja biti jeftiniji za – 83 kune!
Ljudima iz zapadnjačkih društava u koja dakako ne računamo samo stanovnike Njemačke, Francuske, SAD-a ili njima susjednih država nego i one iz Rusije, Ukrajine, Turske, Rumunjske ili Hrvatske, malo je što draže od – trošenja,a automobili su posebno cijenjena meta. Koliko god prosječni stanovnik Hrvatske novi automobil kupuje u intervalima većim od deset godina, zanimanje za novitete na četiri kotača i njihove cijene svakodnevna su tema. Potvrđuju to i podaci po kojima u zemlji u kojoj izlazi tek nešto više od deset dnevnih novina, mjesečno izlazi gotovo deset specijaliziranih autorevija, a i svi dnevnici imaju opsežne tjedne automobilske priloge. Stoga, ma koliko svjedočili silnom padu prodaje automobila – i ove se, kao i lanjske godine očekuje po prilici 45 tisuća »registracija«, točnije očekuje se prodaja od 30 do 35 tisuća novih i desetak tisuća rabljenih automobila – zanimanje za četiri kotača se ni najmanje ne smanjuje.
»Neopreznost«
Zadnjih mjeseci je ipak evidentna poveća depresija kad je riječ o prodaji automobila. I dok je 2008. godine kupce mjesečno pronalazilo više od sedam tisuća automobila, u razdoblju od listopada do prosinca 2012. bilo ih je jedva nešto više od tisuću i pol mjesečno. Dio uzroka o gotovo propasti tog segmenta prodajne mreže leži u silnom osiromašenju hrvatskoga puka i značajnom porastu nezaposlenosti, ali jedna »neopreznost« najviših političkih struktura jednako je toliko, ako ne i negativnije, utjecala na potencijalne kupce – izjava kako je 2012. bila loša, ali kako ni 2013. neće biti ništa bolja. Reći nekom u zapadnoj ekonomiji »nemoj trošiti jer idu crni dani« na granici je državnog suicida.
Lani je u Hrvatskoj najprodavaniji model automobila bio VW Polo. Njegov najpovoljniji primjerak – 1,2 litre, 60 »konja« – ima cijenu 84.053 kune. Nakon ulaska u EU iznos će mu skočiti na 86.280 kuna. Poskupjet će, dakle, za 2228 kuna. Njegov će najjeftiniji dizelski primjerak – 1,2 litre, 75 KS – pojeftiniti za sličan iznos: 2475 kuna, sa 100.455 na 97.980 kuna.
Slična je priča vezana i uz Škodu Fabiju. Najpovoljnija benzinska verzija će s 80.385 kuna otići na 82.275 kuna, dok će dizelska verzija 1.6 TDI sa 103.868 kuna pasti na 101.835 kuna.
Kad su automobili u pitanju, još je jedan element silno zbunio »ekipu«. Najavljen je novi sustav trošarina. One će od 1. srpnja, uđemo li tog datuma u EU, biti ovisne o nabavnoj cijeni automobila, ali i o njegovom ekološkom karakteru, odnosno o količini grama ugljičnog dioksida (CO2) što ispušta u okolinu po svakom prijeđenom kilometru. U javnosti se stvorila slika kako će nakon tog datuma automobili silno i masovno – pojeftiniti! Krivo! Osim u rijetkim slučajevima.
Zamršeno, ali jasno
Sustav novih trošarina je, naime, okrenut nagrađivanju povoljnijih, manjih automobila s tehnološki naprednijim motorima. No, kad se pažljivije zagleda u strukturu prodaje modela automobila, uočava se da su danas najpovoljniji oni s manjim benzinskim motorima pomalo zastarjele viševentilske tehnologije. Njihova emisija CO2 je značajnija, a novi zakon čini oštri trošarinski postotni rez kod automobila čija je emisija tog po okolinu štetnog spoja viša od 120 grama po kilometru.
Motori najpovoljnijih automobila u pravilu u okoliš ispuštaju oko 150 g/km CO2, što znači da je postotak što se pribraja postotku trošarine na cijenu – inače vrlo skladnom jer se od 50 do 250 tisuća kuna penje za 0,5 posto na svakih 50 tisuća kuna osnovice – skoro 4 puta (!) veći no za one što ostaju u zoni do 120 g/km. Djeluje zamršeno, no izračuni prema izloženim tablicama Zakona o posebnom porezu na motorna vozila, u čijim temeljnim odredbama jasno piše kako je usklađen s važećim aktima EU, jednostavni su i jasno poručuju – kupujte automobile prije ulaska u tu najveću paneuropsku asocijaciju jer će ih većina nakon toga – poskupjeti. Manjina kupaca koja je orijentirana na turbodizelske motore skromnije zapremine ili pak na sve raširenije, mada u Hrvatskoj još uvijek ne i popularnije i prodavanije, turbobenzince – neka čeka srpanj. Novi zakon o trošarinama je, ukratko, pedantno pa i logično posložen kad je u pitanju ekologija, ali socijalno neosjetljiv: najpovoljnije poskupljuje, skuplja moderna tehnologija – pojeftinjuje.
Bez mane
Da je kupovanje automobila upravo ovih zimskih dana pametna odluka, ukazuje i još nekoliko činjenica. Značajno se spuštaju cijene na neprodana vozila prošlogodišnje proizvodnje. Riječ je o potpuno novim automobilima bez ikakve mane, tako da je njihova nabavka sasvim opravdana. Nadalje, trgovci se nalaze na najnižoj mogućoj točki opstojnosti. Prodaji je, pa čak i pod nepovoljnim uvjetima, sve podređeno kako bi se pokrenuo »hranidbeni lanac« (servisiranje, izmjena ulja, guma…) tako da su i zbog spašavanja trgovaca i servisera, kupci u povoljnijem položaju. Naravno, sve to vrijedi imate li potrebu, odnosno materijalne snage krenuti u nabavku novog automobila. Za veliki, najveći broj građana sve su ove dileme ipak samo zgodna priča uz jutarnju kavicu.
Recesija i depresija. Očekivani odgovor na neracionalno ponašanje, ali u Hrvatskoj zadnjih mjeseci i refleks na nepromišljene, ma koliko realno bile i istinite, izjave najviših državnih dužnosnika. Oni bi ubuduće morali pažljivije pred novinare, jer samo uravnoteženi odnos između prihoda i rashoda omogućava optimalno punjenje proračuna. Poruči li netko s vrha kako nam idu crni dani, psihološki efekt na populaciju je toliko snažan da njime prouzročeni zastoj u »potrošačkom lancu« može opako poljuljati čak i same temelje države. Ili kako je Angela Merkel prije nekoliko godina, još tamo na početku krize, poručila Njemačkoj i nizom poticanih mjera tome pomogla: trošite jer samo nas to može izvući iz krize. Ove godine je dodala – trebaju nam svježe ideje. I u pravu je. Ali – to je Njemačka. A ona, kao što nam je poznato, ne stanuje u Hrvatskoj.
