Je li brzina interneta u Hrvatskoj zaista tako mala?

Eric Schmidt kaže kako će internet kakvog poznajemo nestati

U Hrvatskoj brojimo blizu 1,5 milijuna priključaka širokopojasnog pristupa internetu, što nije mali broj, ali se očekuje porast. Korisnici interneta u Hrvatskoj ponekad imaju osjećaj da su interentske veze kod nas najgore na svijetu.  Inače, Francuska ima najbrži Internet u Europi.

Početkom 2019. godine, u Hrvatskoj je zabilježena prosječna brzina interneta od tek 6,4Mbps. Ako Hrvatsku usporedimo sa zemljama regije, možemo vidjeti da ne stojimo nimalo dobro. Prosječna brzina interneta u Sloveniji je 12,4Mbps, nakon čega slijedi Srbija sa 8,5Mbps i Makedonija sa 6,9Mbps, piše Geek.hr.

Hrvatska je na začelju s brzinom od 6,4Mbps, ponajviše zbog toga što koristimo zastarjelu infrastrukturu i nemamo dobro razvijenu optičku mrežu. Mnogi korisnici u gradskim sredinama mogu uživati u brzinama od 200-500Mbit/s, ali veliki broj korisnika, onih u manjim mjestima, ruše taj prosjek. Optički kabeli još uvijek su prisutni samo u užim gradskim centrima, i teško idemo dalje od toga.

“Kad govorimo o mobilnom internetu on je među najbržima i najboljima u Europi, pogotovo kada promatramo sve tri mreže koje rade u Hrvatskoj. Ne možemo govoriti o tome da je skup. Kada govorimo o fiksnom internetu on je lošiji nego u većini zemalja EU i svijeta što, posebice u ruralnim područjima, još uvijek nisu razvijene mreže nove generacije. Tu još ima dosta prostora za napredak”, ističe Đuro Lubura, stručnjak za telekomunikacije za Zimo.hr.

S obzirom na pucanje veze, poludnevnoj nemogućnosti služenja internetom i sličnim nedavnim zgodama, u vremenu kada je gotovo sve online, teško se složiti s rečenim, međutim…

“Kad govorimo o preopterećenju mreže, ako se nekad desi, tu se događa više nešto lokalno. Najčešće se to događa kada su svi ukućani na nekakvim uređajima, koriste Internet i onda svi mogu vidjeti da koriste slabiju povezanost. U tim slučajevima treba razmisliti možda o povećanju brzine interneta, ako imate kod kuće problema”, s druge strane pojašnjava Ivo Majerski, Odjel informiranja i zaštite korisnika, HAKOM.

U drugome tromjesečju, kada smo cijeli travanj imali potpuni lockdown, rast korištenja interneta u mobilnim mrežama dvostruko je bio veći nego u istome razdoblju lani. Iz HAKOM-a kažu kako nije bilo nikakvih problema i da su mreže izdržale.

“Nisu se telekomi time okoristili prvenstveno zbog toga što su građanima ponudili, svi telekomi, jednu veliku količinu besplatnog prometa. Nije bilo turista od kojih, inače u tom kvartalu, imamo dosta velike prihode i zbog toga što su morali imati značajna ulaganja da bi mogli osigurati kvalitetu mreže i osigurati da ljudi mogu koristiti Internet”, pojašnjava Lubura.

Međutim, mreže čak dva operatera jedno vrijeme nisu mogle osigurati uslugu što zbog tehničkih kvarova što zbog problema globalne naravi. Iako su poteškoće ubrzo otklonjene u takvim se slučajevima korisnicima umanjuju računi razmjerno trajanju kvara.

 

Podijeli

Odgovori

Top