Povežite se s nama

Hi, what are you looking for?

Profitiraj.hr

Geopolitika

Je li Hrvatska nepovratno izgubila mjesto regionalnog proizvođača vojne tehnologije?

Prema procjenama SIPRI-a (Stockholm International Peace Research Institute) 2009. godine, u jeku svjetske recesije, globalna izdvajanja za oružje iznosila su vrtoglavih 1.531 milijardi dolara. Unatoč drastičnim rezovima vojnih troškova članica EU,a zahvaljujući intenzivnom naoružavanju južne i jugoistočne Azije rast izdvajanja za vojsku neometano se nastavlja…

Prema procjenama SIPRI-a (Stockholm International Peace Research Institute) 2009. godine, u jeku svjetske recesije, globalna izdvajanja za oružje iznosila su vrtoglavih 1.531 milijardi dolara. Unatoč drastičnim rezovima vojnih troškova članica EU,a zahvaljujući intenzivnom naoružavanju južne i jugoistočne Azije rast izdvajanja za vojsku neometano se nastavlja…

U trenutku kada se nestabilnost širi sjeverom Afrike i Bliskim istokom u Abu Dhabiju održan je najveći regionalni sajam vojne opreme IDEX 2011. Na sajmu koji je trajao četiri dana (20-24. veljače) gotovo tisuću izlagača iz 49 zemalja predstavilo je svoje proizvode pred čak 150 službenih delegacija. Na sajmu na kojemu su sklopljeni ugovori vrijedni milijarde dolara (samo je Abu Dhabi ugovorio poslove vrijedne četiri milijarde dolara), sudjelovala je i hrvatska vojna industrija…

Šeik na hrvatskom štandu

– Ovaj sajam je i prilika da se vidi u kojim se smjerovima očekuje razvoj vojne industrije u svijetu, koji su trendovi i ukoliko želimo ostati prisutni na tom tržištu moramo stalno držati korak s drugima – rekao je hrvatski ministar obrane Božinović predstavnicima naših šest tvrtki (Đuro Đaković – specijalna vozila , Agencija Alan, Šestan – Busch, DOK-ING, INKOP obuća i Kroko International) koje su sudjelovale na sajmu.

Na poziv ministra naše izlagače posjetio je prestolonasljednik Abu Dhabija general šeik Mohamed bin Zayed Al Nahyan što bi za naše svjetski priznate proizvode, u uz mali trud naše diplomacije, mogao biti početak unosne suradnje. Sastanak sa visokim izaslanstvom afganistanskih snaga sigurnosti, s obzirom na angažman naših snaga u sklopu ISAF misije gdje sudjeluju u obuci afganistanskih postrojbi, znatno je izgledniji po pitanju produbljenju suradnje – spominje se obuka helikopterskih posada i prodaja oružja. Osim vojne suradnje Hrvatskoj su zanimljivi milijunski infrastrukturni projekti, koji su zahvaljujući jednom od rijetkih bljeskova hrvatske diplomacije, ili preciznije HGK koji je otvorio ured u Kabulu prošloga ljeta, otvoreni Hrvatskoj kao jednoj od nekoliko zemalja koje imaju licencu za pristup svim afganistanskim natječajima.

Perjanice hrvatske vojne industrije – svjetska kvaliteta

U ozaljskoj tvornici HS Produkta , uz svjetski poznate pištolje, razvijena je i puška VHS (Višenamjenska Hrvatska Strojnica) koja je prošla zahtjevna testiranja diljem svijeta i trebala bi postati temeljno naoružanje hrvatskih vojnika. Tvrtka DOK – ING proizvodi strojeve za razminiranje, koje koriste oružane snage 11 država (41 stroj posjeduje US Army) te nebrojene tvrtke, dok je tvrtka Šestan – Busch iz Preloga jedan od proizvođača najkvalitetnijih kaciga u svijetu. Upravo je ta tvrtka na IDEX-u ugovorila isporuku 7 000 kaciga Egiptu i 5 000 JAR-u, dok je Kroko International ugovorio opremanje kuvajtskih specijalnih snaga sa 40 000 uniformi te 15 000 komada specijalne opreme.

Popis manjih proizvođača vrlo je širok i pokriva razne segmente vojnog programa – Werkos (šatori), INKOP (obuća), Jelen (obuća), Borovo (odjeća), 3.maj TIBO (raketni sustavi), ATIR (rakete), Uljanik – namjenska proizvodnja (rakete), Novi Suis (streljivo), Metalik (ručni bacači granata), Riz – Odašiljači (mine te sustavi navođenja), Viribus (mine), Podravka (hrana) – te niz brodogradilišta i zrakoplovnih centara koji imaju vojni program (Adria-Mar, Brodarski institut, SOKO Zrakoplovna industrija, ZTC Velika Gorica).

Nesposobnost, recesija i revolucija jasmina

Svjetski poznata tvrtka Đuro Đaković – specijalna vozila dovedena je pred propast te su ugroženi projekti od iznimnog značaja za hrvatsku nacionalnu sigurnost – modernizacija tenkova M – 84A4 te sastavljanje borbenih oklopnih vozila po licenci finske PATRIA-e. U trenucima kada je jasno da novca nema možda bi ugovor o modernizaciji tenkova koje je Jugoslavija prodala Kuvajtu mogla pomoći u buđenju posrnulog diva (prošlogodišnji ugovor o obnovi vojne suradnje sa Srbijom mogao bi se pokazati kao pozitivan korak u osiguravanju ovog unosnog posla, jer tenk je uključivao proizvode čak 240 jugoslavenskih tvrtki). Adria – Mar, tvrtka specijalizirana za brodogradnju posljednjih je godina sa Libijom odradila poslove vrijedne desetke milijuna dolara (remont raketne topovnjače i još tri broda te prodaju tri broda za libijsku obalnu stražu).

Kroz nekoliko tjedana trebala je započeti proizvodnja još šest brodova u vrijednosti 60 milijuna dolara (te su u pregovorima bili projekti razvoja nekoliko brodova preko 60m dužine) no građanski rat koji je potresao Libiju stavio je pod upitnik najperspektivniju priču hrvatske vojne industrije. Izvanredni projekti ophodnih brodova koje je razvila tvrtka Adria-Mar trebali bi postati okosnica HRM-a u budućnosti a možda je upravo ova priča primjer u kojem smjeru treba krenuti razvoj hrvatske brodogradnje.

Jalni pogled na istok

Dok se naša vojna industrija hvali izvozom od čak 660 milijuna kuna 2009. godine naši istočni susjedi su u prošle tri godine inkasirali oko milijardu i pol dolara. Činjenica da je većina jugoslavenske industrije bila u Srbiji (Hrvatska je sa 20% udjela u vojnoj industriji SFRJ bila tek četvrta među republikama), nestala je pod bombama NATO saveza 1999. godine kada je uništena do temelja. Obnova i ulaganja u modernizaciju proizvodnje urodili su gotovo 30% godišnjim rastom izvoza (2008. iznosio je oko 200 milijuna dolara, da bi se 2010. udvostručio) posebno na područje sjeverne Afrike. Osim 235 milijuna vrijednog ugovora sa Irakom i gradnji tvornica oružja u Alžiru (400 milijuna dolara) tvrtka Yugoport – SDPR širi svoje poslove diljem Afrike i Azije.

Kako dalje ?

Iako prekasno, osnivanje Hrvatskog klastera vojne proizvodnje koji bi trebao povezati poslovnu i znanstvenu zajednicu te državne institucije radi razvoja novih proizvoda i podizanja konkurentnosti postojeće proizvodnje svakako je pozitivan iskorak. Postojeći klasteri hrvatske industrije (razvoj hrvatske uniforme uključivao je 14 tvrtki pod vodstvom tvrtke, HS produkt s ciljem razvoja vojnika budućnosti te Zajednica proizvođača sredstava za posebne namjene koja okuplja 44 tvrtke pri HGK) sami se zasada nisu uspjeli nametnuti agenciji koja unutar NATO saveza radi na usklađivanju zahtjeva i potreba nacija, centralizaciji aktivnosti logističkog menadžmenta, provedbi međunarodnih natječaja i ponuda, kontroli cijena i kakvoće svih roba i usluga koje se odvijaju u sklopu NAMSA-e (Agencija za nabavu i održavanje). Poslovi koji pokrivaju široki dijapazon svakako su prilika za naša mala i srednja poduzeća koja su se pokazala konkurentnima stranim igračima. Ulazak u NATO za hrvatsko je gospodarstvo prilika koja se ne smije propustiti posebno u sadašnjoj situaciji…

Propuštena prilika

SFRJ je na samome vrhuncu, u razdoblju 1981-1985. zabilježila izvoz vojne opreme od 7,251 milijardi dolara (čak 4,6 milijardi bile su inžinjerijske usluge gradnje vojnih instalacija diljem svijeta) od čega je čak 70% otpadalo na Bliski istok. Na području sa najbržim rastom troškova obrane doista jadno zvuči brojka od 15 tisuća prodanih kaciga i nešto uniformi. U trenutku kada je rat u Hrvatskoj završio svijet je bio drugačije mjesto nego desetak godina ranije, no zemlja koja je nastala iz u većini svijeta omiljene Jugoslavije,mogla je i morala je nastaviti utabanim putom.

No hrvatska diplomacija opsjednuta svojim zacrtanim strateškim ciljevima, nezainteresiranošću i nepromišljenim potezima prokockala je ogromne potencijale koji su se ukazali mladoj državi. Za kraj, iskoristio bih opasku cijenjenog profesora Jakovine koji je na predstavljanu svoje nove knjige Treća strana hladnog rata, koja obrađuje povijest Pokreta nesvrstanih, konstatirao da sve ozbiljne države i svjetske sile uviđaju svoje interese u zemljama nekadašnjeg trećeg svijeta, i dan danas čine sve da ih obrane. Čini se da hrvatska diplomacija to ne shvaća, ali kada se bolje promotre njeni potezi kroz zadnjih petnaestak godina i analitika u svijetlu zadnjih događaja, čini se da to nije jedino što ne shvaćaju.


Napisao

Pročitajte još:

Lifestyle

Postoje određene navike i osobine koje svi vrhunski vođe imaju, od kojih je Inc.com izabrao 12 najbitnijih.

Ljudski resursi

Uvijek imajte na umu da vam je cilj postići dogovor. Svakako ne pristajte na prvu ponudu, no pazite a vaše ne u konačnici ne...

Lifestyle

Svijetu ne treba još jedan loš vođa koji negativno utječe na zaposlenike, njihovo zdravlje, klijente i tvrtku.

Lifestyle

Vi ste odgovorni za sebe i morate odlučiti kako ćete živjeti, jer ako nećete vi tada će to učiniti netko drugi za vas.

Oglasi

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.