Navikli smo da je profesionalni uspjeh povezan sa stalnom dostupnošću, neprekidnim angažmanom i spremnošću na žrtvu. Posebno u poduzetničkom i menadžerskom svijetu, gdje se gotovo podrazumijeva da je pritisak standard, a umor znak predanosti.
No koliko dugo je to održivo? Kada točno počinjemo gubiti iz vida granicu između zdravog angažmana i opasnog izgaranja?
Ako ste se ikad probudili s osjećajem da posao počinje prije nego što ste otvorili oči — niste jedini. Ako vam misao „ako ja to ne odradim, tko će?“ dolazi automatski, možda je vrijeme da zastanete. Jer u poslovnom svijetu, svi smo na neki način zamjenjivi. Ali u vlastitom životu nismo.
Pritisak menadžera i cijena burnouta
Prema Harvard Business Reviewu, više od polovice menadžera, čak 53 %, doživljava burnout na poslu. Drugo istraživanje pokazuje da dvije trećine menadžera provodi do tri četvrtine radnog vremena na sastancima, bez prostora za rad na sebi, željene edukacije i regeneraciju. Nažalost, kad team lead izgori, često cijeli tim doživi burnout. A upravo su menadžeri 1,8 puta vjerojatniji da će napustiti posao ako su kronično iscrpljeni.
Od ukupnog radnog stanovništva, čak 77 % ljudi globalno prijavljuje osjećaj stresa barem jednom mjesečno, a istraživanja navode da tri od četiri radnika doživljavaju burnout barem povremeno, dok 29 % to osjeća redovno ili stalno. Nije riječ o boemskim mislima, nego o sustavnoj eroziji energije, koncentracije i radne radosti.
Stresna zanimanja i tihe posljedice
Kao najstresnije profesije u svijetu najčešće se izdvajaju: zdravstveni radnici, socijalni radnici, projektni menadžeri i nastavnici. Primjerice, među odvjetnicima čak 80 % ureda prijavljuje burnout. Projektni menadžeri nalaze se pri vrhu liste s 50 % njih koji doživljavaju kronični stres. U zdravstvu, situacija je još izraženija, 71 % liječnika i 74 % medicinskih sestara prijavilo je umjereni do teški stres tijekom pandemije. U profesijama hitnih službi, 86 % sestara razvija compassion fatigue — emocionalno izgaranje i iscrpljenost zbog pomaganja drugima.
U Hrvatskoj je situacija vrlo slična — ako ne i gora, jer o tome manje govorimo. Prema podacima portala MojPosao i istraživanju iz 2024. godine čak 84 % zaposlenih u Hrvatskoj često ili stalno osjeća stres na poslu, njih 55 % “često”, a 28 % “stalno”. Prosječan stres na poslu ocjenjuju sa ocjenom 7 od 10, a kod nekih profesija i više od 8. Najizloženiji stresu su zaposlenici u Središnjoj i Sjevernoj Hrvatskoj (87–88 %), dok je nešto niži u Dalmaciji (82 %). Zabrinjavajuće je da prema HZJZ i Eurostatu, 40 % Hrvata ima psihičke poteškoće uzrokovane poslom, a gotovo polovica navodi da svakodnevne obveze izazivaju umor, bolove i emocionalnu prazninu.
To su vrlo konkretni pokazatelji da stres više nije povremena nuspojava posla, nego nažalost često postaje osnovno stanje.
Vaše zdravlje nije luksuz nego ključ
Zašto vam sve ovo pišem? Naizgled, sve može funkcionirati: rokovi su ispunjeni, vaš tim odlično surađuje, a klijenti su zadovoljni. Ali treba imati na umu da stres najprije ‘šapuće’: nesanica, emocionalna otupjelost, smanjena motivacija. A zatim vikne — i vaš “sustav” pukne.
Nemojte ignorirati znakove, jer “sad nije vrijeme da stanem”. Iznimno je važno prepoznati svoje granice, znači i imati hrabrosti reći “ne”, delegirati, uzeti dan odmora — ne iz osjećaja krivnje, nego iz potrebe. Zdravo tijelo nije slabost već temelj svakog održivog uspjeha, a odmor nije nagrada, on je neophodan resurs da bismo sutra bili u stanju donositi mudre odluke.
Vaš posao možda ovisi o vama — ali vaša obitelj, vaše zdravlje i vaša unutarnja stabilnost nemaju alternativu. U životu — vi ste nezamjenjivi.
Diplomirana novinarka s golemim iskustvom u digitalnom marketingu, copywritingu i PR-u. Od terenskih novinarskih početaka do agencijskih brainstorming sesija - priče su moj svijet, a storytelling mi je strast.
