Ima li lijeka za bolju komunikaciju među generacijama ili ćemo si lijepiti epitete i ne poduzimati ništa? Vjerujem da je svatko od nas barem jednom u životu čuo kako se nešto treba raditi na jedan način, kako je „red“ da odete posjetiti nekoga od rodbine s kim baš i nemate neke veze, ali eto dogodila se neka nova okolnost pa je red da se ode posjetiti rođak ili rođakinja.
Red je da je nedjeljni ručak u 12 sati, red je ovo ili ono.
Mladi će reći da su starije generacije staromodne, a starije generacije će reći da nema reda i da su mladi ljudi previše buntovni, sve bi htjeli odjednom, nemaju strpljenja, ne poštuju nikoga i slično. Bez obzira kojoj generaciji pripadate svi smo mi čuli nešto od svega navedenog.
Balans
Kad sam radila istraživanje za knjigu Liderstvo u globalnom kaosu primijetila sam da generacija (od 1960. do 1978./1980.) vrlo često govore o balansu privatnog i poslovnog. Mnogi razgovori, konferencije i događaji često se bave balansom i taj balans ostaje kao neki sveti gral – nedostižan.
S druge strane Generacija Y ili Milenijalci nemaju problem s balansom. Oni jako dobro postavljaju granice i nakon završetka radnog vremena svoju pažnju fokusiraju na ono što im je važno, slobodno vrijeme, prijatelje, obitelj. Čini se da generacija X nikako ne uspijeva stvoriti ravnotežu privatnog i poslovnog.
Generacija X
Ako uzmete u obzir godine odrastanja generacije X stvari će vam biti puno jasnije. To je generacija ljudi koji su individualno motivirani i samostalni jer su u ranom periodu života bili na neki način prepušteni sami sebi. Vrlo rano su razvili vještine poput samostalnosti i imaju usađene vrijednosti poput poštenja i iskrenosti.
Njihovi roditelji su se češće nego drugi rastajali pa su se pripadnici X generacije morali prilagoditi. Ono što cijene je iskrenost i poštenje, oni često ostaju na poslu koliko treba ne bi li svojoj djeci osigurali sve što misle da im je potrebno. Rastrgani su između privatnih i poslovnih obaveza.
Generacija Y
Pripadnici generacije Y ili milenijci odgajani su kao centar svijeta u svojim obiteljima. S njima se razgovaralo, radilo se na njihovom samopouzdanju, bodrilo ih se i štitilo. Dolaskom na radno mjesto milenijci od svojih nadređenih očekuju više uključenosti, stalne povratne informacije, žele znati na čemu su i ne trebate okolišati s njima.
Iako vole pohvalu radije će izabrati istinu o svojim performansama na poslu. Vrlo velik postotak milenijaca (Gallup 2016.) oko 55 % nisu angažirani na poslu.
Generacija Z
Najnovija generacija na tržištu rada su Generacija Z – rođeni sa smartphoneima i sličnim gadgetima. Generacija koja je puno konzervativnija po pitanju trošenja novaca, koja se više brine o okolišu i održivom poslovanju, motivirani sigurnošću i financijskom stabilnošću. Za razliku od milenijaca, nisu suradnički raspoloženi već radije natjecateljski. Ono što traže je neovisnost, a linija poslovnog i privatnog im je vrlo oštra. Bez obzira na tehnologiju radije će se susresti licem u lice.
S obzirom na pandemiju Covid19 i tehnologiju koja povezuje bez obzira gdje ste, generacija Z je jedna od najusamljenijih i najdepresivnijih. Ipak, to je generacija koja će zasigurno napraviti velike promjene u svijetu.
Da biste razumjeli pripadnike generacija uvijek trebate krenuti od svake osobe pojedinačno, od njenih želja, osobina, uvjerenja i potreba. Ipak ako znate kako većina pripadnika pojedine generacije pristupa radnom okruženju i životu to vam može olakšati razumijevanje i komunikaciju prema svakome od njih. Ž
Uvijek je do nas i do našeg načina komunikacije – način na koji komuniciramo i odgovaramo na potrebe svakoga ispred nas.
Kako možete razviti svoje komunikacijske vještine? Javite se na [email protected]
