U svijetu iz računala, koji još samo neki zovu virtualnim, vodi se novi svjetski rat. Napad „Iranske cyber vojske” na Baidu, kinesku nacionalnu tražilicu, dogodio se gotovo simultano sa Googleovom najavom za povlačenjem iz Kine.
Isti dan Pentagon je objavio da se svakodnevno bore protiv kineskih hakera, kojih je navodno preko 100.000 te da su potencijalne opasnosti od cyber rata „jednake onoj od nuklearnog napada.”
Što je pravi problem?
Nakon ovakvih usporedbi, tko se uopće sjeća par aktivista kojima su Kinezi špijunirali mailove? A upravo je to bio razlog najkontroverznije poslovne odluke posljednjih godina – Googleove najave povlačenja iz Kine.
Google je možda najjača kompanija u branši, ali je ipak samo kompanija. Bez političke potpore, nikada ne bi otvoreno izazivali Peking. Googleovi čelnici ipak znaju bolje – Obamina administracija je stala na njihovu stranu, a osim američke lijeve i desne opcije, sve su glasnije udruge za ljudska prava, koja žele iskoristiti ovaj val kako bi ukazali na manjak građanskih sloboda Kineza.
Ludilo je zarazno
Nakon političara i udruga, na red obično dolaze osviještene holivudske zvijezda. Gotovo da mogu vidjeti „rođenog Tibetanca” Richarda Gerea, kako u gostima kod Oprah novi majicu „Google spasi naš Tibet.” Koliko je to pretjerano, opravdano, ili uopće moguće, u ovom trenutku nije niti bitno. Činjenica koju nitko ne može osporiti jest – Google je junak dana.
Pogotovo uzevši u obzir konkurenciju. Microsoftov Bing nije se očitovao o problemu cenzure, koji također osjeća u Kini. Appleov Ipod download ne dopušta skidanje sadržaja vezanih uz Dalaj Lamu, ali i ostale „nepoželjne aktiviste” poput Rebiye Kadeer. Google se cijelu prošlu godinu borio protiv izazivača, pokušavajući zadržati tržišne udjele. Ovo je odlična prilika da se stave u prvi plan i izađu iz defanzive.
Novac ispred plemenitih ciljeva
Još jednu činjenicu treba uzeti kao vrlo važnu – Google u Kini ne stoji bajno. 50 milijuna internet korisnika nije značajan broj za Googleove standarde. Googleova dobit od 300 milijuna dolara zanemariva je prema svjetskom utršku od preko 22 milijarde.
Strane tražilice zauzimaju tek 30 posto tržišta, dok velika većina Kineza koristi Baidu. Financijski izvještaji tako postaju glavno oružje dežurnih pesimista koji ovu bitku za demokraciju smatraju dobro osmišljenim marketinškim trikom. Google, kao tržišni lider očito je odlučio ići na sve ili ništa.
To što aktivisti i političari slijede korporaciju, a ne obrnuto, više govori o svijetu u kojem živimo, nego bilo kakvo Googleovo priopćenje o „neodrživoj cenzuri.”
