Kako je hrvatske farme uništio uvoz

Objektiv zaključuje da bi se neorganiziranost hrvatske poljoprivrede koja traje već nekoliko desetljeća lako riješila, da to ne odgovara nekolicini najmoćnijih koji sve uspješnije diktiraju ritam.

“U trgovini živih uzgojnih i tovnih životinja, mesa i jestivih klaoničnih proizvoda dolarski se deficit tijekom 2001-2010 početverostručio u odnosu na prethodno desetljeće. Osim toga, uvoz stoke i mlijeka umanjio je rast hrvatskog BDP-a za cijeli postotak na godišnjoj razini. Politika vođena prošlog desetljeća prouzročila je zaustavljanje proizvodnje i isporuke mlijeka u prosječno 15 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava na dan”, porazni su podaci kao i onaj da je Hrvatska količinom uvoza svinjetine zapravo najveći kupac svinjetine u Europi jer kroz kalendarsku godinu uveze koliko ukupno i sve članice EU.

Tako svaka treća svinja u Hrvatsku dolazi iz EU, a prema neslužbenim procjenama, samo proizvođači pršuta godišnje uvezu dva milijuna svinjskih butova. Kada je samo o svinjetini riječ, odnos uvoza i izvoza je otprilike naprama jedan. Mesna industrija ovako veliki uvoz opravdava malom proizvodnjom na domaćim farmama.

“Mnogi uzgajivači svinjetine tvrde da postojeći hrvatski zakoni i propisi guše domaću proizvodnju mesa te idu na ruku isključivo uvoznicima, kojima omogućavaju uvoz jeftinog smrznutog mesa upitne kvalitete, na kojemu jako dobro zarađuju, jer ga nerijetko, zbog isteka roka trajanja, kupuju po simboličnoj cijeni”, tvrdi Objektiv dodajući da su najveći uvoznici u Hrvatskoj prerađivači mesa i trgovci, od kojih uvjerljivu poziciju drži Konzum u vlasništvu Agrokora Ivice Todorića.

“Upravo je njegov koncern jedan od vodećih proizvođača hrane u Hrvatskoj, ali se čini da je uvoz mnogo isplativiji biznis u Hrvatskoj, nego je to prorizvodnja. Stvari su već dugi niz godina upravo tako postavljene te su proizvođači sve rjeđa skupina, zbog čega građani danas plaćaju ogromnu cijenu”, navodi se u tekstu.