Povežite se s nama

Hi, what are you looking for?

Profitiraj.hr

Izdvojeno

Kako se malo poduzeće iz Hrvatske može boriti s jednim europskim poduzećem?

Rijetko koja fizička i pravna osoba u biznisu nije došla u doticaj i bila u prilici poslovati s osobama iz neke druge zemlje. Dugo vremena je vladalo uvjerenje kako ne treba sumnjati u profesionalnost i korektnost poduzeća iz zapadnih zemalja. Poslovni običaji i kultura Zapada, čija su kao temeljna obilježja isticani win-win dogovori, „držanje do riječi“, te dobra komunikacija, smatrali su se u cijelom svijetu uzorom dobrog načina poslovanja.

Rijetko koja fizička i pravna osoba u biznisu nije došla u doticaj i bila u prilici poslovati s osobama iz neke druge zemlje. Dugo vremena je vladalo uvjerenje kako ne treba sumnjati u profesionalnost i korektnost poduzeća iz zapadnih zemalja. Poslovni običaji i kultura Zapada, čija su kao temeljna obilježja isticani win-win dogovori, „držanje do riječi“, te dobra komunikacija, smatrali su se u cijelom svijetu uzorom dobrog načina poslovanja.

Međutim, je li to još uvijek tako? Profitiraj.hr proveo je mini istraživanje o suradnji s domaćih tvrtki s inozemnim tvrtkama i saznao zanimljive detalje. Koje su to zemlje oko kojih vlada najveća zabluda i kakva su pozitivna i negativna iskustva u poslovanju s drugim zemljama, pitanja su na koja ćemo pokušati dobiti odgovore uz vašu pomoć. Temeljno pitanje koje se ovdje postavlja je „Je li sve što dolazi sa Zapada dobro?“. Možemo li se bezuvjetno osloniti na formalne i neformalne dogovore s nekim zemljama zapadne Europe?

Započinjemo s dva negativna primjera koje su nam poslale dvije konzultantske kuće iz vlastitog iskustva unutar zadnjih godinu dana.

Primjer 1

Potencijalni poslovni partneri odustali od sklopljenih ugovora

Naš prvi primjer je jedna zemlja sjeverozapadne Europe. Prije dvije godine, poduzeća iz te zemlje su zadnja za koja bismo rekli da se morate bojati hoće li poštovati dogovore, a pogotovo sklopljene ugovore. I zaista, sve je išlo kako treba, ali samo u „dobrim vremenima“. Na prve znakove opće gospodarske krize i problema u poslovanju sve se promijenilo. Odustali od svih dogovora, zacrtanih ciljeva i sklopljenih ugovora tražeći način kako da se bez ikakvih sankcija „izvuku“. Možda bi to sve bilo i razumljivo i ne tako neobično u uvjetima recesije da oni nisu, čak i kad su znali da će odustati od svega, još dugo vremena držali hrvatsko poduzeće u uvjerenju kako sve ide prema planu, iskorištavajući ga na taj način za prikupljanje znanja i informacija o hrvatskom tržištu, a sve s ciljem da se na nelojalan način samostalno probiju i započnu poslovanje u specifičnom segmentu. Na kraju je sve završilo na sudu i obilaženjem veleposlanstva kojeg su uspjeli uvjeriti kako su „jadni stranci izigrani i iskorišteni od Hrvata koji odbijaju suradnju“. A vi zamislite kako se jedno malo poduzeće iz Hrvatske može boriti s jednim sjevenoeuropskim poduzećem pogotovo u zemlji koja, na žalost, više vjeruje stranim nego vlastitim državljanima. Iako je poslovni odnos bio uređen ugovorom, njime nije bilo moguće pokriti sve aspekte poslovanja, a šteta koje će proizići od neispunjenja ugovora za hrvatsko poduzeće i hrvatsko gospodarstvo, puno je veća od naknade koju će inozemno poduzeće eventualno morati platiti zbog odustajanja od ugovora. Samo za ilustraciju, radilo se o višemilijunski vrijednom projektu inozemnog izravnog ulaganja za koje je hrvatsko poduzeće ispunilo sve pretpostavke, od infrastrukturnog uređenja pa do pratećih sadržaja i djelatnosti podrške.

Primjer 2

Tvrtka se više nikada nije javila

Drugi primjer je jedna mediteranska zemlja za koju vjerujemo da je većina Hrvata i susjednih naroda imalo više nego loša iskustava. Smatramo da je dovoljno reći kako se nekoliko poduzeća iz te zemlje, koja su dovela dugotrajne pregovore do trenutka kada je samo trebalo samo formalizirati suradnju potpisom ugovora, nakon toga više nikad nisu ni javili. Možete samo zamisliti iznenađenje i razočarenje kada se s nekim na posljednjem sastanku dogovorite da ćete naredni dan potpisati ugovor na kojem ste radili 2-3 mjeseca a onda vam se taj netko više nikada ne javi.

I to nije jedinstven primjer. U formalnim i neformalnim razgovorima saznali smo da se to često događalo kako poduzećima iz Hrvatske tako i poduzećima iz Bosne i Hercegovine što nas je i ponukalo da prikupimo i podijelimo iskustva te navedemo čak i imena tih poduzeća i svih onih na koje treba upozoriti svoje sunarodnjake.

Jesmo li im sami dopustili da se tako ponašaju, podcjenjuju li sve tranzicijske zemlje i zemlje u razvoju, ili je to općenito stil njihova poslovanja, pitanja su na koja tražimo odgovore. Smatramo da je previše slučajnosti i previše primjera da bi se radilo samo o iznimkama.

**************

Ovaj članak je zamišljen na način da ćemo ga mi započeti, a vi dovršiti.

A, kako?

Podijelili smo iskustva u poslovanju s inozemnim poslovnjacima na temelju provedenog istraživanja, a vi biste imali mogućnost iznijeti svoje dobre i loše primjere te komentare na primjere unutar dvije kategorije – „Dobra iskustva poslovanja sa zemljama zapadne Europe“ i „Loša iskustva poslovanja sa zemljama zapadne Europe“.

Šaljite svoja iskustva i komentare na Facebook, Twitter @Profitiraj i LinkedIn stranicu portala Profitiraj.hr!


Napisao

Pročitajte još:

Ljudski resursi

U prilogu donosimo 7 koraka pomoću kojih ćete djelovati uvjerljivo, te se prezentirati i pokazati kako ste osoba koja posjeduje integritet.

Komentari

'Recite nam nešto o sebi' je pitanje koje nećete moći izbjeći ni na jednom intervjuu za posao.

Komentari

S eksplozijom e-trgovine raste i broj skladišta diljem svijeta. Naime, s procijenjenih 151.000 skladišta u 2020. očekuje se rast na 180.000 skladišta do 2025....

Komunikacija

Konflikti su više nego samo nesporazumi, naime kod konflikata pojedinci osjećaju prijetnju sebi, te stoga ne možemo misliti kako će nestati sami od sebe.

Oglasi

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.